Drugi dan Sarajevske sedmice energije i klime (SECW) protekao je u znaku panela koji su otvorili nova pitanja i ponudili inovativne odgovore na izazove dekarbonizacije. Kroz dinamične diskusije, učesnici su istaknuli da su upravo inovativni putevi ključ ubrzanja zelene tranzicije i stvaranja održive budućnosti.
Program drugog dana konferencije čine su 6 panel diskusija i 7 sporednih događaja.
Prva panel diskusija drugog dana konferencije je nosila naziv: “Regionalno klimatsko partnerstvo Njemačke i Zapadnog Balkana: Sinergija tehnologija obnovljivih izvora energije, skladištenja i mrežne infrastrukture”. Panel je okupio stručnjake iz regiona sa iskustvom na projektima obnovljivih izvora energije, skladištenja, prenosne infrastrukture i finansijskih mehanizama i organizovan je od strane Njemačke razvojne banke, KfW.
U toku panela, diskutovalo se o energetskim tranzicijima koje po sebi predstavljaju više od zamjene fosilnih goriva obnovljivim izvorima jer predstavljaju sistemsku transformaciju koja uključuje stratešku integraciju različitih tehnologija, od hidroelektrana, vjetroelektrana, fotonaponskih elektrana, baterijskog skladištenja, do zelenog vodonika i adekvatnih mrežnih rješenja. Cilj ove panel diskusije je bio da pruži platformu za stručnu razmjenu znanja i iskustva u vezi sa sistemskom integracijom tehnologija obnovljivih izvora energije, uzimajući u obzir tehničke, regulatorne i investicijske aspekte. Diskusija je omogućila dublje razumijevanje sinergijskih veza između različitih komponenti elektroenergetskog sistema, te identifikaciju konkretnih koraka i preporuka za ubrzanje tranzicije u zemljama regiona.
Druga panel diskusija je nosila naziv „Osnaživanje ljudi: Inovativne promjene u zajednicama” i organizovana je pod pokroviteljstvom Projekta „EU4CAET“ finansiran od strane EU, sufinansiran od Njemačkog saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ) i implementiran od strane GIZ-a, u saradnji s projektom „Akcija zajednice za energetsku tranziciju (CAET) u BiH“, finansiranim od Njemačkog saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ) – i implementiranim od strane GIZ-a.
Panel je imao za cilj da predstavi mogućnosti za osmišljavanje inovativnih energetskih projekata u Bosni i Hercegovini, s posebnim fokusom na trenutni pravni okvir koji je potreban za sticanje statusa zajednice obnovljive energije. Osnovni zakonski okvir za zajednice obnovljive energije je već usvojen, dok su podzakonski akti doneseni u Republici Srpskoj, a u procesu su usvajanja u Federaciji Bosne I Hercegovine i Distriktu Brčko BiH. Razgovarano je i o lokalnim samoupravama koje imaju ključnu ulogu kao pokretači i nosioci projekata zajednica obnovljive energije, jer najbolje razumiju potrebe građana i lokalnih preduzeća, te mogu efikasno povezati energetske promjene sa svakodnevnim životom i potrebama zajednice. U okviru panela je predstavljen i rad CAET I EU4CAET projekta, koji pruža tehničku asistenciju jedinicama lokalne samouprave u BiH u procesu uspostave projekata zajednica obnovljive energije. Završne riječi panela, dao je moderator Mario Jašić, GIZ, koji je istakao važnost zakonskih okvira u sklopu kojih se vrši implementacija energetskih zajednica, te je podstakla lokalne samouprave da u sklopu svojih ingerencija, lokalno olakšaju zelenu tranziciju koja ima za cilj omogućavanje većeg broja energetskih projekata za pravna i fizička lica.
Dio programa drugog dana konferencije bila je i panel diskusija pod nazivo: „Dinamika razvoja tržišta električne energije u regionu“ čiji je organizator Projekat „EU4Energy“ koji finansira EU. U fokusu panela su bili ključni aspekti prilagođavanja regulativama EU i trendovima na tržištu električne energije. Diskusija je obuhvatila i značaj usvajanja Zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije Bosne i Hercegovine, njegovoj implementaciji, te procesu uspostave berze električne energije, kao i formiranje organizovanog tržišta električne energije za trgovinu dan unaprijed i unutar dana. Posebna pažnja je posvećena nominaciji Nominovanog operatora tržišta električne energije (NEMO), interkonekciji sa susjednim tržištima električne energije, što će omogućiti lakšu integraciju i smanjenje potencijalnih troškova, uključujući izbjegavanje CBAM poreza na električnu energiju.
Panel je iskomunicirao preporuke o uspostavi berze električne energije u BiH iz studije koju je izradio projekat finansiran od strane EU „EU4Energy“ u saradnji sa NORD POOL-om, te pružio smjernice za kreiranje efikasnog i održivog tržišta električne energije koje ima mogućnost unapređenja energetske sigurnosti i konkurentnosti Bosne i Hercegovine, kao i zemalja regiona u okviru evropskog regionalnog tržišta.
Završnu riječ dao je i Almir Imamović, koji je istakao važnost međunarodne podrške rješavanju ključnih pitanja, te zbližavanje državnih institucija sa postojećim berzama, elektroprivreda i drugim učesnicima tržišta električne energije.
UNDP je bio organizator panel diskusije pod nazivom: „Energetska tranzicija i novi modeli energetskog tržišta“. Panel se bavio prelaskom na održive energetske sisteme u Bosni i Hercegovini (BiH) i regionu, s fokusom na inovativne pristupe poput ESCO (Energy Service Company) modela i drugih sličnih rješenja. Pored ESCO modela, panel je razmatrao i druge pristupe, poput javno-privatnih partnerstava (PPP), koja omogućavaju saradnju javnog sektora s privatnim kompanijama kako bi se unaprijedila energetska infrastruktura i usluge. U regionalnom kontekstu, BiH i susjedne zemlje dio su Energetske zajednice, koja teži usklađivanju s energetskim standardima EU, što otvara mogućnosti za primjenu ovakvih modela. Panel je dodatno stavio fokus na istraživanje prednosti ovih modela, izazove u njihovoj primjeni u BiH i regionu, te potencijalna rješenja za stvaranje održivijeg i efikasnijeg energetskog tržišta.
Projekat „EU4Energy“ kojeg finansira EU je organizovao diskusiju na temu barijera i podsticaja razvoju elektromobilnosti. Panel diskusija se najviše fokusirao na ključne izazove s kojima se Bosna i Hercegovina i region suočavaju u procesu implementacije elektromobilnosti. Diskusija je obuhvatala probleme vezane za izgradnju infrastrukture za punjenje električnih automobila, uključujući nedovoljnu mrežu punionica, kao i probleme vezane za nedostatak adekvatnog regulatornog okvira, u svjetlu nedavne analize sprovedene kroz projekat EU4Energy koji finansira Evropska unija. Unutar panela posebna pažnja je bila posvećena potrebi harmonizacije zakona na različitim nivoima vlasti kako bi se olakšao prelazak na održivi transport. Učesnici su razgovarali o značaju subvencija kao alata za podsticanje korištenja električnih automobila i smanjenje emisija CO2 u transportnom sektoru. Kroz konstruktivnu diskusiju, panel je imao za cilj da doprinese dekarbonizaciji transportnog sektora i realizaciji održivih energetskih rješenja koja će zadovoljiti potrebe društva i zaštititi okoliš.
Posljednja panel diskusija je bila na temu hidrogen, dekarbonizacija industrije čiji je organizator bio Projekat „EU4Energy“ kojeg finansira EU. Panel je okupio akademsku zajednicu, stručnjake iz oblasti energetike, industrije, klime i ekologije, koji su podijeli svoja iskustva i najbolje prakse. Cilj ovog panela je bio naglasak na značaj zelenog hidrogena kao ključnog elementa Paketa za dekarbonizaciju. Diskusija će se fokusirati na potencijale koje Bosna i Hercegovina i zemlje regiona imaju u ovoj oblasti, kao i na ulogu zelenog vodonika u ispunjavanju ciljeva Evropske unije vezanih za smanjenje emisija i postizanje održivih energetskih rješenja. Na panelu je predstavljena Mapa puta za razvoj hidrogena u Bosni i Hercegovini, izrađena uz podršku projekta EU4Energy koji finansira Europska unija, a koja obuhvata ključne korake ka implementaciji infrastrukture i tehnologija potrebnih za proizvodnju i upotrebu zelenog hidrogena u BiH. Učesnici su razmatrali smjernice za dalji razvoj i upotrebu hidrogena, sa posebnim naglaskom na dekarbonizaciju industrije i transporta. Izrađene su konkretne preporuke koje će pomoći da se zeleni hidrogen integriše kao vitalni dio energetske tranzicije, osnažujući Bosnu i Hercegovinu i region u skladu s globalnim klimatskim ciljevima i održivim razvojem.
Drugi dan konferencije su obilježili i sporedni događaji koji su bili u organizaciji SEI, IREI, GIZ, People in Need, EU4Energy koji finansira EU i Privredna Gospodarska komora Federacije BiH.
Jedna od zemalja partnera ovogodišnjeg SECW-a je i Velika Britanija. Ljubaznošću Njegove ekselencije, Juliana Reillya, ambasadora Kraljevine Velike Britanije, i uz svesrdnu podršku tima ambasade VB u Bosni i Hercegovini, drugi dan SECW-a je zaključen u odličnoj atmosferi VIP prijema u ambasadi. Ovo je bila još jedna prilika za razmjenu mišljenja, iskustava, ali i stvaranje novih veza i razradu projektnih ideja.
Foto: Privredna komora FBiH