Građani Olova, Zavidovića i Vareša još jednom su rekli NE rudarenju hroma na ovom području. Govoreći na javnoj tribini pod nazivom “Krivaja ili rudnik?” ponovo su ukazali na moguće posljedice, posebno kada je riječ o rijeci Krivaji i zdravlju ljudi koji žive pored nje. Upozoravaju i na ostale potencijalne probleme.
Za Belmu Trakić, mještanku Careve Ćuprije u općini Olovo, ali i za ostale stanovnike ovog kraja, eksploatacija rude hroma značila bi gubitak prirodnih ljepota koje ovo mjesto čine posebnim.
„Priroda je jako lijepa, postoji potencijal za turizam, samim tim hrom uništava taj dio segmenata odnosno tu stranu turizma. Mi želimo da ljudi imaju gdje doći, da bude čisto da bude uredno, i naravno da ne bude zagađeno“, govori ona.
Iako su na snazi inspekcijska i odluka Ustavnog suda BiH kojima se zabranjuje raspolaganje državnom imovinom, firma koja je dobila koncesiju za istraživanje i eksploataciju hroma nastavila je proceduru pribavljanja dozvola. Stručnjaci upozoravaju da je riječ o kancerogenoj rudi koja predstavlja ozbiljan rizik po zdravlje.
„Ona je neupotrebljiva da živimo zajedno s njom. Ta ruda koja se nalazi u ofilijskoj zoni ili peritotitima, mi još nismo dobili nikakve rezultate na traženje da vidimo ko je koncesionar, ko je koncesor, kako je ugovor napisan, kako je urađen“, kaže Muris Spahić, član Udruženja geografa u BiH.
Područja planina Zvijezda, Tajana, Konjuh i rijeke Krivaje bila su predviđena za zaštitu u okviru prostornog plana Federacije, ali taj plan nikad nije usvojen, jer nije dobio podršku u Domu naroda. Time naša zemlja ostaje na samo tri posto zaštićenih područja, dok, s druge strane, deklarativno naglašava svoj cilj – ulazak u Evropsku uniju.
„Ovako kako mi radimo, mi ćemo se samo udaljavati od tih naših namjera. Ili mi nismo iskreni u tim našim namjerama ili se jednostavno gubimo u ovom našem planiranju“, smatra predsjednik Udruženja geografa u BiH Semir Ahmetbegović, izvještava Federalna TV.
Ekološka udruženja danas imaju ključnu ulogu u zaštiti prirodnih bogatstava. Organiziranjem javnih tribina informišu građane o mogućem uništenju okoliša, koja često prolaze neopaženo i bez šire društvene reakcije.
Foto: FTV