Nakon što se spusti izborna zavjesa, slijedi povratak u surovu finansijsku stvarnost. Dok su građani pratili izborne rezultate, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine raspisala je tender za nabavku četiri nova, skupa vozila vrijedna 420 hiljada KM. Gotovo pola miliona maraka narodnog novca troši se na luksuz, dok ekonomski stručnjaci pale alarme za uzbunu. Uz ukupan dug koji se mjeri milijardama, Bosna i Hercegovina više nema prostora za krpljenje budžetskih rupa novim kreditima, osim ako oni ne stvaraju novu vrijednost.
Dok je pažnja javnosti bila usmjerena na brojanje glasova, institucije su brojale stotine hiljada maraka javnog novca za obnovu voznog parka. Luksuzni tender Parlamentarne skupštine BiH, vrijedan gotovo pola miliona maraka, prošao je gotovo nezapaženo, ali je još jednom razotkrio maćehinski odnos vlasti prema novcu građana. A država – gledano kroz prizmu entitetskih kasa – već dugo živi na kredit. Ekonomisti upozoravaju da nema prostora za novo zaduživanje radi pokrivanja budžetskih rupa, osim ako sredstva nisu namijenjena stvaranju nove vrijednosti i investicijama.
„Priča političara da se možemo zadužiti do 75 posto BDP-a ne pije vodu, posebno ne s ekonomskog aspekta“, kaže Adnan Rovčanin, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu.
Profesor Rovčanin upozorava da se ekonomska teorija ne može prilagođavati političkim željama. Nada se da će nova vlast konačno pokazati razumijevanje za stvarne probleme građana, kojima se dosad niko nije ozbiljno bavio. A ti problemi su direktno finansirani predizbornim populizmom.
Šokantna je činjenica da je tokom izborne kampanje na svim nivoima potrošeno gotovo 80 miliona maraka javnog novca koji prethodno nije bio planiran ni u jednom budžetu.
„Dio sredstava zasigurno je došao iz zaduživanja, jer smo imali primjer 16 miliona maraka Vlade RS-a za srednjoškolce i studente, što uopće nije bilo planirano u budžetu“, kaže Damjan Ožegović iz organizacije Transparency International BiH. Građani su, pored vlastite zaduženosti kućnih budžeta, svjesni da se institucije zadužuju kako bi omogućile budžetske isplate. I vrlo dobro znaju ko će sve to vratiti, izvjetšava BHRT.
Dodatni pritisak na budžete stvara nepovoljnija struktura domaćeg zaduživanja putem komercijalnih banaka i česte aukcije trezorskih zapisa na domaćim berzama, koje nose visoke kamatne stope uslijed lošijeg kreditnog rejtinga.
Foto: Pixabay