Američki državni sekretar Antony Blinken uputio je pismo ministru vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedinu Konakoviću u kojem ga poziva da izvrši pritisak na čelnika HDZ-a BiH Dragana Čovića da prestane s opstrukcijom izgradnje Južna interkonekcija.
-S obzirom na to da je ovaj projekt u jasnom interesu vaše zemlje i regije, ohrabrujem vas i druge u vašoj vladi da izvršite pritisak na čelnika HDZ-a BiH Dragana Čovića da prekine svoju opstrukciju u vezi s ovim pitanjem. Čovićevi zahtjevi za formiranjem novog operatora prijenosnog sistema u Federaciji su duplirani, ekonomski neodrživi i ugrožavaju cijeli projekt. Ovako očigledna korupcija i samodjelovanje mogli bi ugroziti put BiH u EU, poručio je Blinken.
Podsjetimo, riječ je o projektu izgradnje plinovoda između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, no, projekt je kamen spoticanja između koalicijskih partnera u Federaciji BiH.Naime, HDZ BiH zatražio je formiranje nove tvrtke koja bi upravljala i Južnom interkonekcijom, umjesto BH-Gasa.
Prozvani Konaković kaže da je pozicija vladajuće trojke jasna, ali partnerima ostavlja prostor za razgovor.
- Ponudili smo neka kompromisna rješenja da se u BH-Gasu napravi čak i neka reorganizacija, ali da se ne ide na kantonalne nivoe s ovom pričom, da ne razvlašćujemo državu Bosnu i Hercegovinu u njenim nadležnostima. Nadam se da ćemo mi u duhu naših dobrih odnosa koje imamo s HDZ-om iskreno razgovarti o ovoj temi i naći rješenja, kazao je Konaković za FTV.
U HDZ-u BiH i Hrvatskom narodnom savezu su za novog operatora.
- Može se riješiti na način da se formira posebno preduzeće koje će upravljati izgradnjom tog plinovoda. Ali može se riješiti na sličan način kako je riješeno pitanje Elektroprenosa. Da se osnuje nova kompanija po principu pariteta i na taj način da se sa državne razine upravlja plinskim biznisom, navodi Božo Ljubić, predsjednik Glavnog vijeća HNS-a BiH.
Amerikancima je novi plinovod sa konekcijom na Hrvatsku važan jer bi smanjio ovisnost zemlje o ruskom plinu, povećao energetsku sigurnost, te poduzeo korake prema postupnom ukidanju ugljena. No, izgradnjom projekta omogućilo bi se da Bosna i Hercegovina u budućnosti troši američki plin koji brodovima u ukapljenom stanju stiže na nedavno izgrađeni terminal na otoku Krku u Hrvatskoj, odakle se distribuira širom Europe.
Južna interkonekcija plinskih transportnih sistema Hrvatske i Bosne i Hercegovine na relaciji Zagvozd - Imotski - Posušje - Tomislavgrad - Zenica s krakom za Mostar ima strateški značaj za sigurnost opskrbe Bosne i Hercegovine, budući da trenutno ovisi samo o jedan ulaz u plinski transportni sistem, i to iz Srbije, preko Republike Srpske.
Projekt osigurava diverzifikaciju pravaca i izvora opskrbe (preko LNG terminala na otoku Krku, budućeg Jonsko-jadranskog plinovoda i ostalih opskrbnih pravaca koji idu kroz Republiku Hrvatsku) te daljnju plinofikaciju BiH, što će rezultirati u povećanju tranzita prirodnog plina kroz Republiku Hrvatsku.
Hrvatske dionice južne interkonekcije Hrvatska – Bosna i Hercegovina obuhvaćaju dionicu Dugopolje – Zagvozd ukupne duljine 52 km i dionicu Zagvozd – Imotski – granica Hrvatske i BiH ukupne duljine 22 km, dok je na sa bosanskohercegovačke strane ukupna dužina trase je 169 km. Planirani kapacitet interkonekcije je do 1,5 milijardi m3 godišnje.
Foto: Pexels