Parlament Bosne i Hercegovine u najskorije vrijeme planira održati tematsku sjednicu posvećenu podizanju društvene svijesti o prilagodbi granice ugljika (CBAM) kako bi se pripremili za ono što nas očekuje od 1,januara 2026.godine. Riječ je o tome da Evropska unija neće uvoziti aluminij, čelik, gvožđe, đubriva, električnu energiju i cement čija proizvodnja emituje ugljik. BiH ima takvu proizvodnju i zbog toga može imati velike štete. Ova tema je izvan okvira domaćih političara i oni neće da se njom bave jer to ugrožava zonu njihovog komfora. Neki govore protiv tranzicije i pri tome spominju rudare i plaše narod ubjeđujući ga da će prilagodba izazvati povećanje cijena električne energije. O tome je bilo riječi drugog dana Energetskog samita u Neumu na panelu posvećenom Zelenom klubu, odnosno poarlamentarcima i pravednoj energertskoj tranziciji u BiH čiji su učesnici ukazali na to šta i kako treba hitno raditi. Zeleni klub parlamentaraca pozvan je da zajedno sa svim drugim učesnicima povede široku kampanju prema fondovima (isključivo stranim) da podrže napore BiH i ponude kojim će putem naše kompanije pristupiti mogućim finansijerima.
Na panelu o energetskoj efikasnosti malih i srednjih preduzeća i stambenog sektora te rješenjima za održivu energiju prezentirani su rezultati istraživanja o tome koliko je stanovništvo upoznato sa ovim temama. Visok procenat njih odgovorio je da su im najpoznatije led sijalice. Donedavno loše znanje o tome u kompanijama se popravilo: ranije su uglavnom isticali uštede energije a sada već govore o toplotnim pumpama i njihovoj mogućoj upotrebi.
Rasprava o investiranju u postrojenja na obnovljive izvore energije pokazala je da postoji veliko šarenilo u propisima i praksi lokalnih zajednica, kantona i entiteta. I na ovom panelu je spomenuto da kapitala za investicije u proizvodnju zelene energije ima ali i mnogo nepoznanica da mu se potencijalni korisnici približe. Panelista Mirza Ustamujić iz kompanije Grtiffing Consulting UniSolar izrazio je oduševljenje "jučerašnjim sjajnim govorom guvernerke Centralne banke" koja je spomenula cifru od 13 milijardi KM novca čije su čuvanje građani povjerili bankama i zapitao zašto kod nas nisu pokrenute "zelene obveznice"? Sa dvije do tri milijarde KM mogli bi pokrenuti investicije i vratiti nadu narodu koji je izložen frustracijama.
Proces formiranja energetskih zajednica u BiH kao podrške u koncipiranju i realizaciji energetskih projekata na lokalnom nivou tretiran je na panelu koji je pobudio interesoivanje učesnika Samita. Jedan od razloga je i taj što ove zajednice u fokus stavljaju potrošače energije. Donošenjem zakona o obnovljivim izvorima energije stvoren je pravni okvir za njihovo djelovanje. Iskustva iz Austrije i Križevaca (Hrvatska) u vezi s tim su veoma pozitivna. Prof.dr. Vjekoslav Domljan je ustvrdio da je kod nas nizak socijalni kapital što znaći da ljudi ne vjeruju mnogo u takve i slične stvari, Zato u budućnosti moramo raditi mnogo više na izgradnji povjerenja. Ono se prema njegovim riječima ne dostiže edukacijom već treningom! Sugerisao je formiranje strateških razvojnih fondova koji će podržavati razvoj lokalne zajednice.
U izuzetno dinamičnom danu održan je i panel o sistemu trgovanja emisijama koji je kamen temeljac klimatske politike EU i pokazao se uspješnim u smanjenju emisija na ispklativ račun. Njegov značaj u BiH još nije dovoljno izučen što je preduslov da bi bio i primijenjen.
Dan je mogao biti još žustriji da se na panelu o Zerlenom klubu razvila rasprava o eventualnboj izgradnji nuklearne elektrane u BiH što je uzgred spomenuto. Admir Softić, pomoćnik ministra Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH tim povodom je za Indikator.ba izjavio da na brojnim skupovima i sastancima sa predstavnicima međunarodne zajednice i organizacija nikad niko nije sugerisao takvo rješenje No, nakon što je u svijetu već razvijen koncept malih konterjnerskih nuklearki moguće je da neko dođe i sa takvom pričom.
Hajdar Arifagić