ŽIVOT I UMJETNOST

Kolosalno arheološko otkriće u BiH: Otkriveno najveće europsko blago bipiramidalnih ingota

Istraživači uz rijeku Savu otkrili neviđen broj bipiramidalnih ingota - rijetkih željeznih šipki za koje se vjeruje da su stare preko 2000 godina

Kolosalno arheološko otkriće u BiH: Otkriveno najveće europsko blago bipiramidalnih ingota

Prije poznat po svojim izložbama srednjovjekovnih rukopisa i regionalnog folklora, Muzej franjevačkog samostana „Vrata Bosne“ u Tolisi ponovno je u središtu pozornosti - ovaj put zbog revolucionarnog arheološkog otkrića. U samo dva dana istraživanja uz rijeku Savu u Posavskom kantonu, istraživači su otkrili neviđen broj bipiramidalnih ingota - rijetkih željeznih šipki za koje se vjeruje da su stare preko 2000 godina.

Ovi jedinstveni artefakti, poznati kao poluobrađeno željezo koje su drevni kovači koristili za izradu alata, oružja i raznih predmeta, rijetko se pronalaze. Prije ovog otkrića, samo nekoliko primjeraka nalazilo se u muzejima diljem Francuske, Njemačke, Slovenije i Sarajeva. Međutim, sada su na ovom jednom nalazištu u sjevernoj Bosni otkrivene stotine artefakata, što ga potencijalno čini najbogatijim poznatim izvorom takvih artefakata u cijeloj Europi.
Otkriće uvelike duguje Peri Matkiću, entuzijasti za lokalnu povijest i suradniku muzeja, koji je pedantno prikupljao početne fragmente i dijelio slike sa stručnjacima u Vinkovcima u Hrvatskoj. Važnost nalazišta brzo je postala očita, što je potaknulo brzu reakciju arheoloških stručnjaka.

Stručni tim vode Krunoslav Zubčić, podvodni arheolog iz Hrvatskog restauratorskog zavoda u Zagrebu, i Nikica Spudić, specijalist iz Hrvatske gorske službe spašavanja u Karlovcu. Njihova stručnost sada pokreće detaljna iskapanja i analizu ovog izvanrednog nalaza.

„Ingoti su karakteristični za prijelazno razdoblje iz La Tene kulture u rimsko doba, a datiraju iz 1. ili 2. stoljeća prije Krista“, objašnjava profesor Jozo Jezerčić, ravnatelj Muzeja „Vrata Bosne“. „Čini se da je teret – moguće prevezen rijekom – potonuo u Savu, vjerojatno zbog oluje ili sukoba. Vozilo je možda odneseno, ali teški ingoti ostali su potopljeni do sada.“
Kako bi se osigurala precizna dokumentacija, lokacija je prvo mapirana i označena fiksnim referentnim točkama. Korištene su tehnike fotogrametrije za izradu 3D modela i detaljnog topografskog plana. Svaki predmet je zatim katalogiziran i pažljivo uklonjen iz korita rijeke, stavljen u destiliranu vodu radi očuvanja prije daljnje konzervacije.

„Pravo uzbuđenje počinje sada“, kaže podvodni arheolog Zubčić. „Kemijska analiza uskoro će otkriti podrijetlo metala – moguće ga prateći do drevnih rudnika – i pružiti uvid u trgovačke putove koji su povezivali Bosansku Posavinu sa srednjom Europom čak i prije rimskog doba.“

Stručnjaci vjeruju da bi ovo otkriće moglo redefinirati povijesnu ulogu Bosanske Posavine, pozicionirajući je kao ključno središte trgovačke i gospodarske aktivnosti u antici - daleko značajnije nego što se prije mislilo.

„Priča o ovim misterioznim ingotima tek počinje“, dodaje Jezerčić. „Kako bismo ih pravilno sačuvali i analizirali, surađujemo s institucijama u Sloveniji, Njemačkoj, Francuskoj i Austriji. Ovo će biti dugoročni, međunarodni napor koji bi mogao promijeniti način na koji razumijemo pretpovijesnu i rimskodobnu trgovinu diljem Europe.“

Foto: Muzej Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne

Štampa
Molimo prijavite se ili registrirajte da biste mogli dodavati komentare.