Tartufi su do prije deceniju bili gotovo nepoznati na našim prostorima, a ovo blago pod zemljom sada sve više osvaja trpeze u Srpskoj iako njihova cijena, u zavisnosti od vrste, i dalje ostaje visoka. Potraga za ovim neobičnim i skupim gljivama, koje rastu i u našim šumama, postala je poseban zanat.
Prema riječima tartufara, cijena se kreće od 400 do 8000 maraka po kilogramu svježih tartufa.
Predsjednik Ekološko-gljivarskog udruženja "Tartuf" iz Banjaluke Mijodrag Vuković rekao je za "Glas Srpske" da se ove gljive mogu naći širom Srpske, od istoka do zapada, jer im je stanište veoma raznovrsno.
- Najbolji period za potragu je jesen, kada rađa najviše vrsta. Potražnja je još skromna, uglavnom zbog visoke cijene i ograničene kupovne moći. Na našem području mogu se pronaći gotovo sve vrste tartufa koje postoje u Evropi. Jedino je tuber magnatum piko, bijeli tartuf, nešto rjeđi, jer raste uz velike rijeke, a ti tereni su kod nas često nedostupni zbog mina i promjena vodostaja - kazao je Vuković.
Naveo je da potraga, koju obavljaju specijalno obučeni psi, najčešće rase lagoto romanjolo, traje tokom cijele godine, čak i zimi, kada psi kopaju po snijegu i ledu da bi pronašli plodove izuzetnog mirisa.
Iako su tartufi u svijetu sastavni dio gastronomske ponude, kod nas se najčešće koriste u svježem obliku, uz meso, tjesteninu i umake, ali i za pripremu proizvoda kao što su namazi, sirevi, ulja pa čak i čokolade.
Kada je riječ o cijenama, Vuković pojašnjava da one zavise od vrste i godišnjeg doba, ali i od ponude i potražnje.
- Cijene se kreću od oko 600 maraka pa naviše po kilogramu. Ako je godina slabija, i cijene rastu, a ako ih ima više, onda su cijene nešto pristupačnije - objasnio je ovaj dugogodišnji tartufar.
Jedan od osnivača brenda "Ola tartuf" Mladen Kalamanda iz Kotor Varoša naveo je da godinama sa porodicom pravi razne proizvode od ovih gljiva, te da je u potragu za tartufima ušao slučajno.
- Proizvodimo tartufate čiji je raspon cijena od 25 do 30 KM za teglicu od 50 grama. Pored toga, proizvodimo i ekstra djevičanska maslinova ulja sa crnim tartufom gdje je potrebno da za dva i po decilitra odvojite 25 KM, dok je ono od pola litra nešto jeftinije - rekao je Kalamanda i dodao da pored ovoga nude i med sa tartufima čija je cijena 10 KM za 50 grama.
Kalamanda ističe da je rod tartufa ove godine bio veoma dobar, ali da su vrganji slabije rodili.
- Tržište tartufa je veliko, ali nije popunjeno jer nema mnogo proizvođača. Potražnje takođe ima, ali ni ona nije velika - dodao je on.
Tartufar iz okoline Srpca Zdravko Stamenić pojasnio je za "Glas" da postoji više stotina vrsta tartufa, te da je skoro svake godine taj broj veći za neku novu vrstu.
- Kada je u pitanju gastronomska i konzumna vrijednost, na našim prostorima ima svega nekoliko vrsta, od čega su dvije vrste bijeli tartuf, a ostala većina crni. Na prvom mjestu je čuveni bijeli tartuf tuber magnatum. Druga verzija bijelog je zimsko-proljetni tuber borči. Od crnih su to tuber makrosporum, melanosporum, brumale i mnogi drugi - kazao je Stamenić i dodao da svaki od ovih tartufa ima različit miris i mogu se naći na našim prostorima.
Naravno, potraga ne bi bila uspješna bez glavnog pomoćnika i najboljeg prijatelja tartufara, a to je pas.
- Neki tartufari koriste i krmaču, ali je problem što je krmači to prirodna hrana, pa ako tartufar nije dovoljno brz, ostane bez ulova. Moj pomoćnik je Maks, rase lagoto romanjolo, i u najboljim je tragačkim godinama - naveo je on.
Stamenić ističe da su cijene dosta pristupačnije nego u Italiji ili Francuskoj.
- Mi nemamo tu kulturu kao u Italiji, gdje potrošači znaju kad i u koje vrijeme raste koja vrsta tartufa i shodno tome sezonski ga troše. Tartuf je najbolje konzumirati svjež, ukoliko je moguće, ili u nekom prerađenom obliku - pojasnio je Stamenić.
Prema njegovim riječima, važno je napomenuti da se izbjegavaju prerađevine koje u sebi sadrže aromu, a takve su najčešće na policama naših marketa.
Foto: Pixabay