Piše: Branimir Jovanović
Unatoč svim pričama, kineska FDI na Zapadnom Balkanu i dalje su prilično zanemariva u većini ekonomija. Zaliha kineskih FDI u regiji – to jest, ukupna kumulativna ulaganja kineskih tvrtki tokom godina – blizu je 0% BDP-a u Albaniji, Bosni i Hercegovini i na Kosovu. U Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji je nešto veća, ali još uvijek ispod 1% BDP-a. Samo je u Srbiji ta brojka nešto značajnija, pri čemu se procjenjuje da su kineska izravna strana ulaganja u 2024. iznosila gotovo 9% BDP-a (Slika 1). Nasuprot tome, izravna strana ulaganja u EU i dalje su znatno veća u cijeloj regiji, u rasponu od 23% BDP-a u Bosni i Hercegovini do 38% u Srbiji.
Slika 1 / Udio kineskih i EU FDI u gospodarstvima Zapadnog Balkana (% BDP-a)
Izvor: GEO-POWER-EU Interdependence Database
Ipak, kada se promatraju trendovi za regiju u cjelini, jasno je da udio kineskih izravnih stranih ulaganja raste – prilično brzo – dok onaj u EU bilježi pad – iako samo blagi. U 2015. kineske tvrtke činile su samo 0,2% BDP-a regije. Do 2024. taj se udio povećao dvadeset puta i dosegao 4,2% BDP-a. Nasuprot tome, izravna strana ulaganja u EU dosegla su vrhunac 2020. s 40% regionalnog BDP-a. Od tada je na postupnoj silaznoj putanji pao na 34% do 2023. (Slika 2).
Slika 2 / Zaliha stranih stranih ulaganja iz Kine i EU-a za regiju u cjelini (% BDP-a)
Izvor: GEO-POWER-EU Interdependence Database
Srbija kao centar kineskih FDI na Zapadnom Balkanu
Kineska FDI na Zapadnom Balkanu gotovo su u potpunosti koncentrirana u Srbiji. Od ukupnih zaliha od 5,6 milijardi eura u 2023., 5,4 milijarde eura – ili 96 posto – bilo je samo u Srbiji. Većina ovih ulaganja otišla je u sektore koji se često smatraju nekvalitetnim ili ekološki i društveno kontroverznim, kao što su rudarstvo, metali i niskotehnološka proizvodnja. Značajni primjeri uključuju tvornicu čelika Smederevo, rudnik bakra Bor, tvornicu guma Linglong i projekt bakra i zlata Čukaru Peki.
Međutim, posljednjih su se godina kineska ulaganja počela usmjeravati prema sektorima s višom dodanom vrijednošću. To uključuje proizvodnju automobilskih komponenti od strane Mintha i Mei Ta, tvornicu uređaja Hisense u Valjevu i investiciju od 2 milijarde eura u infrastrukturu za obnovljivu energiju od strane Zijin Mininga u istočnoj Srbiji.
Velik dio proizvodnje tih tvrtki izvozi se u EU, pri čemu Srbija Kini služi kao neka vrsta vrata za pristup europskom tržištu. U isto vrijeme, sve veći udio bakra iz rudnika u kineskom vlasništvu sada se isporučuje izravno u Kinu, što pridonosi rastućem izvozu Srbije na kinesko tržište.
Zašto Kina ulaže u regiju?
Bilo bi pogrešno pripisivati rastuću investicijsku prisutnost Kine na Zapadnom Balkanu samo geopolitičkim razlozima. Ekonomski motivi su jednako važni. Sve veća uloga Kine u globalnom gospodarstvu prirodno je popraćena širim međunarodnim ulagačkim otiskom. Istodobno, zemlja mijenja svoj gospodarski model – s onog koji se prvenstveno temelji na domaćim ulaganjima i jeftinoj proizvodnji na onaj usmjeren na tehnologiju i proizvodnju visoke kvalitete. U tom kontekstu Kina je sve više usmjerena na izvoz kapitala, tehnologije i proizvodnih kapaciteta. Ovaj pritisak prema van također se odnosi na osiguravanje novih tržišta i izgradnju globalnih robnih marki – razvojni put koji slijede i druge azijske sile, poput Japana i Južne Koreje. Osim toga, relativno slabi regulatorni okviri i provedba na Zapadnom Balkanu čine regiju privlačnom kineskim ulagačima.
U igri su, naravno, i politički motivi. Balkanska regija ima strateški značaj unutar kineske inicijative Pojas i put, koja ima za cilj proširiti globalni utjecaj Kine kroz infrastrukturu, trgovinu i ulaganja. Na regiju se gleda kao na prikladna vrata prema EU, što je gledište pojačano kineskim FDI-jem u susjednoj Mađarskoj. Iz kineske perspektive, Balkan – posebno bivše jugoslavenske republike – također se smatra prijateljskim tlom, zahvaljujući historijski pozitivnim odnosima.
Zašto regija pozdravlja kineska FDI?
Glavni razlog zašto su zemlje Zapadnog Balkana otvorene kineskim ulaganjima je taj što, za razliku od mnogih zapadnih zemalja, nemaju općenito negativno stajalište o Kini. Regija je kroz historiju održavala prijateljske odnose s Kinom. Za razliku od Jugoslavije, Kina nije bila punopravna članica Pokreta nesvrstanih, iako je imala status promatrača i održavala uglavnom pozitivne veze sa svojim članicama tokom Hladnog rata – osobito nakon smrti Mao Zedonga – što je naslijeđe koje i danas oblikuje percepcije.
Regija također treba izravna strana ulaganja. Od pada socijalizma FDI je bio centralni stup njene razvojne strategije i smatra se ključnim izvorom kapitala, zapošljavanja i tehnologije. U nekim su slučajevima kineske tvrtke uskočile tamo gdje druge nisu bile voljne – preuzele su velike industrijske divove gubitaše poput Borskog rudnika i željezare Smederevo, čime su sačuvane tisuće radnih mjesta i pomoglo u sprječavanju daljnjeg pada industrije.
Konačno, možda postoje i geopolitički obziri na strani vlada zapadnog Balkana. S obzirom na spor i često neodlučan pristup EU-a proširenju, neke zemlje možda sada žele diverzificirati svoja partnerstva i signalizirati da imaju alternative. Prihvaćanje kineskih FDI može biti način povećanja njihove pregovaračke moći i ponovnog pozicioniranja u multipolarnom globalnom kontekstu.
Što učiniti?
Mora se prihvatiti da će kineska prisutnost nastaviti rasti na zapadnom Balkanu – baš kao i u većem dijelu svijeta. Kina sada čini oko 17% globalnog BDP-a – jednako kao i EU – u odnosu na samo 4% prije dva desetljeća, tako da je prirodno da se i njezin ekonomski otisak u regiji proširi.
U isto vrijeme, vrlo je malo vjerovatno da će kineska izravna ulaganja u skorije vrijeme dostići izravna ulaganja iz EU-a u regiji. Jednostavna ekstrapolacija nedavnih trendova sugerira da će jaz ostati značajan tokom sljedećeg desetljeća. Ako kineska izravna strana ulaganja nastave rasti trenutnim tempom – s povećanjem svog udjela u ukupnim izravnim stranim ulaganjima za oko 0,5 postotnih bodova godišnje – do 2034. Kina će držati oko 9,2% ukupnih izravnih stranih ulaganja u regiji. U međuvremenu, čak i ako izravna strana ulaganja u EU nastave svoj nedavni pad od 1,5 postotnih bodova godišnje, njihov će udio i dalje iznositi 17,6% 2034. – gotovo dvostruko više od udjela Kine (Slika 3). Također treba imati na umu da ova ekstrapolacija vjerovatno prenaglašava trend, budući da se temelji na razdoblju obilježenom neobično slabom investicijskom aktivnošću EU-a.
Slika 3 / Trendovi stranih stranih ulaganja iz Kine i EU na Zapadnom Balkanu do 2034. (% BDP-a)
Izvor: GEO-POWER-EU Interdependence Database i izračun autora.
EU stoga ne bi trebao težiti sprječavanju prisutnosti Kine u regiji. U svakom slučaju, malo se može učiniti da se to zaustavi. Mjere koje se primjenjuju unutar EU-a – kao što su zahtjevi dubinske analize ili istrage o nepravednoj državnoj potpori – ne mogu se provoditi na Zapadnom Balkanu, jer je regija i dalje izvan Unije. Ako EU želi odgovoriti, trebao bi to činiti na proaktivan način – podupiranjem visokokvalitetnih europskih izravnih stranih ulaganja u regiji, iako čak i to ostaje ograničeno, jer takva ulaganja u konačnici ovise o odlukama privatnih tvrtki, a ne javnih institucija.
Stoga je na samim vladama Zapadnog Balkana da pristupe kineskim izravnim stranim ulaganjima s većim oprezom. Ova ulaganja ne treba prihvaćati bezuvjetno. Nekoliko projekata povezano je sa zagađenjem, degradacijom okoliša i kršenjem prava radnika. Vlade bi trebale raditi na sprječavanju takvih zlopupotreba jačanjem regulatornog nadzora i provedbe.
Šire gledano, iako bi regija trebala ostati otvorena kineskim izravnim stranim ulaganjima, trebala bi promijeniti svoj fokus s privlačenja bilo kakvog ulaganja na privlačenje prave vrste – visokokvalitetna izravna ulaganja koja podržavaju održivi razvoj. To znači udaljavanje od ekstraktivnih industrija i niskotehnološke, radno intenzivne proizvodnje i davanje prioriteta visokotehnološkim sektorima s visokom dodanom vrijednošću. Zaliha radne snage u regiji neće zauvijek ostati u izobilju – manjkovi već prijete. Postizanje dugoročnog prosperiteta i izbjegavanje zamke srednjeg dohotka zahtijevat će od regije poboljšanje kvalitete ulaganja koja privlači.
(Bečki institut za međunarodne ekonomske studije – wiiw)
Foto: Pixabay