Velike biznis tajne ne postoje, a jedina razlika između uspješnih i neuspješnih je malo sreće i mnogo upornosti, tvrde domaći preduzetnici iz oblasti informacionih tehnologija čije firme polako, ali sigurno osvajaju region, ali i svijet, odolijevajući kriznim vremenima jer svaki problem posmatraju kao izazov pred kojim nema odustajanja.
Da dobri poslovni rezultati počivaju na viziji, preduzetničkom načinu razmišljanja, uvođenju inovacija, ulaganju u razvoj i ogromnim naporima, koji su neizostavna karika na putu postanka, opstanka i rasta, i te kako znaju u kompaniji "Antena net" iz Teslića, prvoj i jedinoj firmi za proizvodnju LED displeja u regionu.
Vlasnik i direktor ove kompanije, koja posluje pod čuvenim brendom "Belgrand", Radenko Aleksić kaže za "Glas" da je 2024. godina bila teška i nepredvidiva od samog početka, te da su u prvih osam mjeseci bilježili pad prodaje, međutim, sreća im se osmijehnula u finišu donijevši mnogo posla.
- U posljednja četiri mjeseca smo uspjeli realizovati 95 odsto prošlogodišnjeg prometa, a ono što nas veseli je da već imamo dosta narudžbi za januar, februar i mart 2025. godine. To je zanimljiva situacija jer na početku godine obično nismo imali posla, to su bili "mrtvi" mjeseci, a sada imamo ugovorenu proizvodnju koja će biti iznad mjesečnog prosjeka na godišnjem nivou. Za 2025. godinu svi najavljuju veliku krizu, ali, eto, nama se otvaraju novi poslovi jer u suštini smo još mlada firma i tek pronalazimo svoje mjesto na tržištu - kazuje Aleksić.
Kompaniji se smješkaju i strane investicije, ponajviše od strane kineskih partnera koji žele da prošire proizvodnju LED displeja u Tesliću.
- Kinezi žele da otkupe dio našeg kapitala, dokapitalizuju firmu i ovdje naprave veliku fabriku LED displeja i komponenti za iste. Tada bismo imali domaći proizvod u potpunosti, s obzirom na to da mi sada displeje sklapamo, a komponente nabavljamo iz Kine. Imamo osam dobavljača iz Kine koji nas vrlo dobro poznaju, daju nam odlične cijene i mogućnost odgođenog plaćanja, plus je većina boravila kod nas - pojašnjava Aleksić.
Želja kupca za ovu kompaniju je presudna te LED displeje izrađuju baš kako zažele, u različitim oblicima, spoljne i unutrašnje. Van granica BiH izvezu 80 odsto proizvodnje, dok ostalo preuzmu kupci iz FBiH i Srpske.
- Najviše radimo za tržište regiona, odnosno Srbiju, Hrvatsku i Crnu Goru. Kada je riječ o zemljama EU, u prvom redu je Austrija, gdje imamo dva predstavnika s kojima ostvarujemo uspješnu saradnju koja iz godine u godinu raste na obostrano zadovoljstvo. Na ulicama Banjaluke pola LED displeja je iz našeg pogona, u Sarajevu je to čak i 80 odsto. Budućnost LED displeja tek dolazi, polako ulaze u trendove, zbog čega možemo očekivati daleko ozbiljniji razvoj - istakao je Aleksić i dodao da je kompanija prilikom osnivanja 2007. godine imala dva radnika, a danas njih 40.
Na samim poslovnim počecima bavili su se video-nadzorom i bili internet provajder, a u posao sa LED displejima ušli su 2009. godine sasvim slučajno, nakon čega su odustali od prvobitnih poslova.
- Najvažnije je imati jasnu viziju i svaki dan napravimo korak ka njoj. Što je god posao veći, i problemi rastu, ali razlika između uspješnih i neuspješnih je u upornosti. Bitno je ne posustati i probleme posmatrati kao izazove za koje postoji više rješenja, od kojih samo jedno treba pronaći. Za 2025. godinu imamo velike planove, a naša budućnost je u sportu, odnosno sportskim semaforima koji nas odvajaju od konkurencije. Izradili smo softver za košarku, fudbal, odbojku, hokej, tenis. Softver je sinhronizovan s displejima na kojima se tokom utakmice postavljaju sudijski izvještaji, slike igrača, izmjene, rezultat, snimci, nešto vrlo moderno, što su mnogi pokušali da proizvedu, ali im nije pošlo za rukom. Mi smo uspjeli i opremili više od 30 sportskih objekata, poput olimpijske "Zetre" u Sarajevu, i to će biti naš fokus i ubuduće - kazao je Aleksić.
Velikim poslovnim rezultatima u 2025. godini nadaju se i u banjalučkoj kompaniji "Legit", čiji suosnivač i projekt menadžer Stefan Filipović kaže da su prethodne dvije godine naporno radili, te da će uspjeh koji priželjkuju biti produkt upravo velikih zalaganja.
- Firma je osnovana 2022. godine, bavimo se izradom video-igara i aplikacija, i još smo u povoju. Naši problemi su i dalje oni "porođajne" prirode jer smo zavisni isključivo od vlastitih resursa. Ova godina nam je bila definitivno uspješnija od 2023, stičemo nova znanja, više imamo pristupa tržištu pa je samim tim i bolje poslovanje. U 2025. godini stižu plodovi mukotrpnog rada prethodne dvije godine. Veliki su planovi i očekivanja, a već je dosta toga i urađeno - priča Filipović i dodaje da industrija video-igara, za razliku od tradicionalnih branši, nema pristup grantovima, javnim pozivima, zbog čega je primarni izazov pomenute kompanije u 2024. godini bio zalaganje i lobiranje prema institucijama i organizacijama kako bi otvorili put sufinansiranju projekata.
Filipović kaže da je svjetska industrija igara lani bila teška 170 milijardi dolara, u Srbiji 175 miliona eura, Hrvatskoj oko 60 miliona, a u BiH svega 1,5 miliona KM, što ukazuje koliko je prostora za napredak u budućnosti.
- Iza nas je nekoliko igara koje smo radili za partnere, a sada razvijamo vlastiti proizvod koji se zove "Eureka" i u pitanju je edukacijski alat za djecu od tri do devet godina, gdje imamo ekologiju, matematiku, pisanje slova u ćiriličnom i latiničnom pismu i nekoliko mini-igara. Plan je da do kraja marta plasiramo igricu u javnost, biće dostupna cijelom svijetu, s tim da je prilagođena za regionalno tržište, jer je na našem jeziku i za djecu koja još ne razumiju engleski jezik. Na projektu su radili naši glumci koji su pozajmljivali glas, a i muzika je iz našeg studija, tako da je to 100 odsto domaći proizvod - priča Filipović i dodaje da su mukotrpno radili i dosta uložili, zbog čega smatra da će "Eureka" biti jedna od najvećih edukativnih igara u regiji.
Mnogo ideja imaju i kada je riječ o budućnosti, a jedna od njih je da kreiraju video-igre putem kojih bi privlačili turiste u zemlju.
- Prilike u IT sektoru su velike, mnogo je prostora za širenje. IT sektor, i kad prolazi kroz turbulencije, brzo dođe sebi, prilagodi se tržištu, to je grana u koju treba ulagati. Na stranu naša tradicionalna ljubav prema nekim drugim granama, ali IT je industrija u kojoj je posla na pretek - ističe Filipović.
Radnici
Većina firmi u Srpskoj i BiH već duže vrijeme muku muči sa nedostatkom stručnog kadra, a Radenko Aleksić tvrdi da takvi problemi uveliko zaobilaze kompaniju "Antena net".
- Nama nije teško zadržati radnike. Prosječna plata je oko 1.800 KM, plus doprinosi, porezi... Sve isplaćujemo putem banke, kod nas nema koverti, niti prodajemo robu za gotovinu. Imamo dvije moderno opremljene hale, klimatizovane, sa normalnim radnim vremenom, ne radimo vikendima, praznicima, odmori su po zakonu, kompletna organizacija u firmi je po mjeri čovjeka. Radnik je na prvom mjestu i zbog toga nemamo problema sa odlivom kadra. Naprotiv, mnogi žele da rade kod nas upravo zbog dobrih uslova - kazao je Aleksić.
Foto: Belgrand