Turizam u Hrvatskoj ni ove godine neće moći bez sezonskih radnika, a poslodavci će ponovno morati posegnuti za strancima. Između 40.000 i 50.000 stalno zaposlenih u hotelskim kućama, kampovima, kafićima, restoranima... prošle je godine u samoj špici, kad je u Hrvatskoj svakodnevno bilo više od milijun turista, imalo ispomoć i 70-ak hiljada sezonaca.
Tokom 2024. izdano je rekordnih 206.529 dozvola za boravak i rad stranim radnicima, od čega 56.228 upravo za rad u turizmu i ugostiteljstvu (više je izdano jedino u graditeljstvu, 75.071). - Stranaca je i dalje najviše u građevini, a u turizmu je najviše sezonaca iz BiH, Srbije, Sjeverne Makedonije, pa čak ih ima nešto i iz Crne Gore. Uz domaće ljude, naravno. Ali, kad tomu pribrojimo kafiće, lance brze hrane i poslove dostave, vjerovatnije je da je sa sezoncima iz Azije država stigla na 30 posto, izvještava Večernji list.
Potraga turističkih poslodavaca za radnicima, iako je januar, već je počela. Prekjučer je, recimo, otvoren online sajam poslova u turizmu i sezoni - Sezonac.hr! Trajat će do 6. februara, a moguće mu je pristupiti putem računara, tableta ili mobitela od 0 do 24. - Ima interesa i poslodavaca i posloprimaca, kandidati trenutačno mogu birati između više od 150 raznovrsnih natječaja za posao. U više od 75 posto slučajeva riječ je o sezonskim poslovima, a zanimanje je otprilike na lanjskoj nivou- komentirao je Alen Mrvac uime portala Mojposao. Na kraju će, kako zasad stvari izgledaju, sve biti poprilično nalik prošlogodišnjoj turističkoj sezoni, kada je hrvatske goste posluživalo gotovo i 60.000 stranih radnika te od 15.000 do 20.000 domaćih sezonaca iz raznih dijelova Hrvatske.
Veliki broj poslodavaca u turizmu, od lanaca hotela do ugostiteljskih objekata, dolazilo je u BiH predstavljati svoje ponude i tražiti sezonske radnike. Veliki broj radnika iz BiH godinama radi tokom ljeta upravo na Jadranu, najviše u Hrvatskoj i Crnoj Gori.
- Sve upućuje na to da bi ovogodišnja turistička sezona u Hrvatskoj, prema pokazateljima, mogla biti na tragu lanjske. To, pak, što bismo u 2025. mogli ponoviti turistički promet iz 2024. znači da bi i potreba za dodatnom radnom snagom mogla biti na toj razini - potvrđuje direktor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić.
- Na tržištu će se ove godine naći i neki novi ili rekonstruirani objekti i to bi trebalo donijeti i više prihode. Objekti koji su prošli tek redovito održavanje i osvježavanje cijene su korigirali samo za procijenjenu inflaciju. No, cijene se danas formiraju dinamički, praktički na dnevnoj bazi, idu gore-dolje prema potražnji. Financijski će učinci nominalno biti bolji nego prošle godine, a oko toga koliko će biti i realno veći, još je dosta upitnika - smatra Ostojić.
Foto: Pixabay