Peta konferencija DDays, pod nazivom "Uticaj aktuelnih izmjena regulatornog okvira i globalnih geopolitičkih trendova na poslovanje bankarskog i mikrokreditnog sektora", u organizaciji BAM Consulta održana je danas u Banjoj Luci i bavila se ključnim temama koje oblikuju finansijski sektor Bosne i Hercegovine, ali i globalna tržišta.
Guvernerka Centralne banke Bosne i Hercegovine Jasmina Selimović u uvodnom govoru ukazala je na izazovno vrijeme u kojem se nalazimo i da su konferencije ovog tipa dobra platforma da se daju prijedlozi kako riješiti probleme i prevazići izazove.
U Live interview-u je istakla da je bankarski sektor u BiH stabilan i usklađen sa evropskim regulativama, ali da je potrebno i da drugi segmenti ekonomije i finansijskog sektora rade više na usklađivanju propisa.
„Centralna banka Bosne i Hercegovine je izradila strateški plan za period 2025-2027. godina kojim smo predvidjeli modernizaciju, digitalizaciju i da postanemo institucija koju ništa ne može da iznenadi“, istakla je Selimović.
Ukazala je da BiH nedostaje Fond za restrukturiranje koji bi pomogao bankama kada dođu u neku vrstu krize i da je osnivanje tog fonda zadatak koji se nalazi pred BiH.
Poručila je da će Centralna banka do kraja ove godine nastojati da završi sve procedure kako bi BiH ušla u SEPA (Single Euro Payments Area), što će značiti jeftinije prekogranične transakcije za građane i privredu. Što se tiče sistema TIPS (Target Instant Payment Settlement), koji se odnosi na instant plaćanja u zemlji, Selimović je rekla da se sprovode aktivnosti i da bi nakon testne faze primjena mogla da počne iduće godine.
Finansijsku pismenost u BiH je ocijenila nedovoljnom, nagolašavajući da Centralna banka sprovodi aktivnosti sa školama, ali da je neophodno da se i banke i prosvjeta uključe više što se tiče finansijskog opismenjavanja stanovništva.
Elektronski novac u Republici Srpskoj -12 mjeseci poslije!
Pomoćnik ministra finansija Republike Srpske Snježana Rudić rekla je da je, nakon donošenja Zakona o elektronskom novcu, zakonski okvir upotpunjen podzakonskim aktima i da je izdata prva licenca izdavaocu elektronskog novca.
Prvu licencu dobila je kompanija Aircash, a Udo Müller, CEO Aircash GMBH, zahvalio se Agenciji za bankarstvo Republike Srpske na dobroj saradnji tokom procesa licenciranja. Proces je ocijenio zahtjevnim, ali je istakao da im je pomoglo iskustvo koje već imaju u EU. „Veoma je važno da imamo daljnji dijalog s regulatorom“, rekao je Muler i dodao da se radi na prilagođavanju Aircash proizvoda i aplikacije domaćem tržištu kako bi se počelo s operativnim radom.
Boris Majstorović, direktor, Digital Money Transfer d.o.o. (Lova), Banja Luka, rekao je da čekaju na licencu i da su se pripremali za taj proces želeći da rade po najvišim regulatornim standardima. „Imamo plan povećati mrežu saradnika, trgovaca i drugih partnera, telekom operatera, osiguravajućih društava. Lova je trenutno u top 10 finansijskih aplikacija u BiH“, kazao je Majstorović.
Aleksandra Marić-Šćepanović, direktorica sektora razvoja, PaySpot d.o.o. Novi Sad, ukazala je da banke često fintech rješenja vide kao konkurenciju, ali da jedni bez drugih ne mogu i da je neophodno da sarađuju. „Različita je i regulativa u regiji, treba preuzimati dobra iskustva, na primjer, instant plaćanje je u Srbiji izuzetno dobro prošlo i koristi se“, istakla je ona.
Digitalizacija finansijskog sektora - never ending story!
Na panelu o digitalizaciji, viceguverner Centralne banke BIH Emir Kurtić istakao je da je CBBBiH posvećena svim procesima, prvenstveno omogućavanju SEPA i TIPS usluga. „Posljednji smo u regiji što se tiče SEPA, trebamo se probuditi“, poručio je i dodao da važnu ulogu ima i uvođenje elektronskog potpisa čija se implementacija treba ubrazati.
Mile Todorović, član Uprave, CMO/COO, Addiko Bank a.d. Banja Luka, rekao je da po pitanju digitalizacije mijenjaju i banke, ali i da treba mijenjati svijest klijenata u vezi sa potrebom uvođenja novih proizvoda.
Martin Mavrič, član Uprave, CIO/COO, NLB banka a.d. Banja Luka, dodao je da se ljudi teško navikavaju na promjene, bilo da je u pitanju tradicionalno ili digitalno bankarstvo. „Mlađi lakše prihvataju promjene, ali nephodna je i zrelost tržišta. NLB Banka je unaprijedila i unapređuje svoje digitalne kanale za komunikaciju i usluge. Važna je i sigurnost i da banka jača interne procedure“, kazao je Mavrić.
O digitalnim rješenjima govorio je i Zlatko Dubljanin, izvršni direktor, EIM d.o.o. Beograd, istakavši da je regulatorni okvir jedan od najvažnijih segmenata, zatim infrastruktura i automatizacija procesa i edukacija korisnika, ako se želi ići ka većoj digitalizaciji finansijskog sektora.
Zoran Đurić, dekan, Elektrotehnički fakultet Univerziteta u Banjoj Luci je ukazao na neophodnost pojačane bezbjednosti u svijetu u kojem su cyber napadi sve sotisficiraniji. „Bezbjednost ne možete da kupite, to je proces u koji mora da se ulaže godinama“, poručio je Đurić.
ESG u finansijskom i realnom sektoru ekonomije BiH:"Mi smo OK, a sta je sa našim partnerima"?
Miloš Grujić, Audit Manager, Grant Thornton d.o.o. Banja Luka, održao je uvodno predavanje pojašnjavajući kako su finansijske institucije predvodnici implementacije ESG kriterijuma u svom poslovanju, ali i da li je za uspješno poslovanje banaka i mikrokreditnih institucija održiva strategija koja dobavljačima i klijentima nameće potpunu i brzu primjenu ESG kriterijuma.
U formi FIRESIDE CHAT-a o ovoj temi, pored Grujića, govorili su i Edis Ražanica, direktor, Udruženje banaka Bosne i Hercegovine i Saša Trivić, potpredsjednik, Unija poslodavaca Republike Srpske, Banja Luka.
Grujić je poručio da je u BiH praksa da se nešto primjenjuje tek onda kada se zakonski propiše kao obaveza, ali i da tržište može značajno da ubrza određene promjene. „Ako banke daju manje kamate privredi koja implementira ESG standarde, privreda će se tome prilagoditi“, naveo je kao primjer Grujić.
Trivić je istakao da mnogo zavisi i od toga koliko će se država, odnosno njene institucije uključiti u promovisanje i zahtijevanje primjene ESG standarda.
Ražanica je istakao da nije pitanje da li će, već kada i kako će svi primjenjivati ESG standarde, poručujući da će oni koji se prije prilagode biti u prednosti i konkurentniji.
Investiranje u eri globalnog "REreseta"
Kako investirati u novim geopolitičkim i unutrašnjim okolnostima? Kako utiču odluke ECB i FED-a na globalne tokove kapitala? Zlato, nekretnine, depoziti, hartije od vrijednosti, kriptovalute….. Izbor je veliki, ali kako napraviti idealni investicioni portfolio?
Zoran Vučenović, izvršni direktor, DUIF WVP Fund Management a.d. Banja Luka, istakao je da je važno diverzifikovati portfolio, ali da preporučuje da se jedan dio ulaže u akcije najvećih svjetskih kompanija. „Dugoročnost je najbolja što se tiče akcija, bez obzira na krize, strpljenje je ključna stvar“, rekao je Vučenović.
Jasna Pejović, CEO, startup Flourish, Podgorica, objasnila je šta nosi ulaganje u startupe i kakvi su rizici, ali i prilike na tržištu ako startup postigne uspjeh.
Armin Talić, Xyllion d.o.o. Sarajevo, kazao je da se investiranje u nekretnine u regiji može ocijeniti kao jedna od najboljih vrsta investiranja. „To je vrlo stabilna investicija, cijene nekretnina rastu, povrat se ostvaruje kroz iznajmljivanje“, dodao je.
Vladimir Potočki, predsjednik Uprave, Goldman Graff d.o.o. Rijeka rekao je da je rast cijena zlata skoro uvijek odgovor na druga dešavanja, a trenutno na inflaciju i kamatne stope. „Ulaskom u Evropsku uniju u Hrvatskoj se povećalo investiranje u zlato. U BiH je problem PDV na investicijsko zlato“, istakao je Potočki.
Nikola Klak, direktor, Digital Asset Management – BCX, Banja Luka osvrnuo se na investirane u kriptovalute koje su vrlo volatilne, ali je istakao i da je Bitcoin imovina koja bilježi najveće prinose. „Njegova vrijednost će rasti jer će ga biti sve manje. Međutim, kao i prethodni govornici, složio bi se da je važno diverzifikovati ulaganje“, poručio je Klak i najavio da će BCX uskoro ponuditi na svojoj mjenjačnici i berzi dvije nove kriptovalute.
"Panel regulatora"- aktuelno stanje i planovi za unapređenja regulatornog okvira finansijskog sektora
Marko Vidaković, viceguverner, Centralna banka Bosne i Hercegovine, Sarajevo, istakao je da je bankarski sistem stabilan, likvidan i da depoziti rastu. Ukazao je na slabu finansijsku pismenost stanovništva i neophodnost njenog unapređenja.
„Sve banke na stres testovima prolaze i saradnja je jako bitna kako bi stabilnost zadržali i dalje“, rekoa je Vidaković.
Snježana Rudić, pomoćnik ministra finansija Republike Srpske, Banja Luka, istakla je da banke nemaju teškoća u primjeni zakonske regulative, podsjetivši ih da se treba da nastave da se odgovorno odnose prema depozitima, da budu transparentniji u poslovanju, jer su depoziti „javno dobro“.
Srđan Šuput, direktor, Agencija za bankarstvo Republike Srpske, Banja Luka, dodao je da banke imaju odgovornost da upravljaju rizicima, ali i da je to odgovornost i regulatora. „Mjere koje smo donnosili su se pokazale efikasnim i sektor je stabilan i otporan. Adekvatnost kapitala je visoko iznad propisanog minimuma od 12 odsto“, kazao je Šuput.
Njegov kolega Jasmin Mahmuzić, direktor, Agencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, Sarajevo se složio da bez saradnje i zajedničkog djelovanja nema rezultata. „Mjere koje smo donosili kada su kamate u Evropi rasle su dale odlične rezultate, mi danas imamo kamate koje su na nivou iz 2019. godine“, istakao je Mahmuzić. Što se tiče propisa, naglasio je neusaglašenost pojedinih propisa među entitetima, za šta je izrazio nadu da će biti promijenjeno.
Okupljanje je ključno
Direktor BAM Consult Rade Šegrt rekao je da je DDays konferencija koja već pet godina okuplja ključne igrače u bankarskom i mikrokreditnom sektoru i bavi se tema od suštinskog značaja. „Posebnu pažnju posvećujemo prećanju promjena u regulativi i regulatorima koji brinu o stabilnosti sistema, posebno u nestabilnim vremenima kojima svjedočimo“, rekao je Šegrt koji se zahvalio sponzorima i institucionalnim pokroviteljima na učešću i podršci konferenciji.