Nedavno usvajanje pravilnika o zajednicama obnovljivih izvora energije u Republici Srpskoj veliki je korak u omogućavanju građanima, lokalnim vlastima i privrednicima u Bosni i Hercegovini da udruže snage i proizvode električnu energiju za vlastite potrebe. Bio je to ključni korak u uvođenju građanske energije. Koncept je velika šansa za Balkan, jer može pružiti mnoge pogodnosti poput nižih računa za potrošače, te održivu energetsku tranziciju, smatra Damir Miljević, član Regionalnog centra za održivu energetsku tranziciju (RESET) iz BiH.
Novim pravilnikom o zajednicama obnovljivih izvora energije u Republici Srpskoj, jednom od dva entiteta u sastavu Bosne i Hercegovine, definirana je djelatnost zajednica obnovljivih izvora energije (REC).
Konsultant za energetsku tranziciju Damir Miljević pojasnio je za Balkan Green Energy News da se REC odnosi na proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, dok energetske zajednice građana (CEC) uključuju sve vrste energije. Pravilnik koji je donijela Republika Srpska, prema njegovim riječima, prvi je u regionu. Usmjeren je na omogućavanje proizvodnje električne energije za vlastitu potrošnju (prosumers) prvenstveno iz obnovljivih izvora energije kao što su energija sunca, vjetra i vode.
Pravilnikom su, kaže, konačno stvoreni uvjeti na lokalnom nivou – gdje se energetska tranzicija uopće treba provesti – da se građani, lokalna vlast i privrednici udruže i zajedničkim postavljanjem postrojenja proizvode električnu energiju. Dio proizvedene električne energije mogu koristiti za vlastite potrebe, a ostatak ubrizgati u mrežu.
Građani i mali poduzetnici koji nemaju prikladne krovove za solarne elektrane te općinske vlasti koje raspolažu brojnim krovovima i vlastitim zemljištem mogu zajednički finansirati i koristiti takve objekte. Imat će koristi i na individualnom i na kolektivnom nivou, istaknuo je Miljević. Bez okvira zajednica to ne bi bilo moguće, smatra on.
Osim toga, kroz OIE zajednice stvaraju se uvjeti da se dio energije koju objekt zajednice proizvede, ako se članovi zajednice slože, ustupi ranjivim kategorijama stanovništva i na taj način pridonese borbi protiv energetskog siromaštva, rekao je Miljević, koji je jedan od govornika na predstojećem Beogradskom energetskom forumu 2025 (BEF 2025).
Stupanjem na snagu pravilnika omogućeno je građanima, lokalnim tvrtkama i lokalnim zajednicama osnivanje zajednica obnovljivih izvora energije, kazao je Miljević i dodao da je jedina ozbiljna prepreka odbijanje državne Elektroprivrede Republike Srpske (ERS) da potpiše nove ugovore o opskrbi.
Potrošači u entitetu ne mogu u potpunosti ostvariti svoja prava, uprkos nalogu Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske, jer još nisu dobili nove ugovore o snabdijevanju od ERS-a, istaknuo je.
Miljević je naglasio kako su pravilnici jedan od koraka u uvođenju građanske energije. Miljević je napomenuo da ostali dijelovi BiH nemaju uspostavljene regulatorne okvire. Distrikt Brčko nema podzakonske akte, dok je Federacija BiH donijela pravila za zajednice obnovljivih izvora energije, ali nije pojednostavila pravila za priključenje potrošača i zajednica na mrežu.
Proizvodnja na licu mjesta za potrošnju trebala bi postati prioritet u energetskim politikama i naporima za dekarbonizaciju na Zapadnom Balkanu
Prema Miljevićevom mišljenju, otpor je ogroman i dijelom je uzrokovan neprepoznavanjem važnosti i uloge građanske energije u zemljama poput Balkana.
Za razliku od razvijenih zemalja – primjerice potrošnja kućanstava u Europskoj uniji ima 25 posto udjela u ukupnoj finalnoj potrošnji električne energije – u BiH i Srbiji je 42 posto, au Crnoj Gori oko 50 posto, napomenuo je.
To znači da bi koncept proizvodnje za potrošnju na licu mjesta trebao biti prioritet u energetskoj politici i naporima za dekarbonizaciju na Zapadnom Balkanu, naglasio je Miljević. To podrazumijeva postavljanje solarnih panela na krovove u značajnoj mjeri, što je bit energije građana, dodao je.
Foto: Pixabay