Hrvatska je službeno postala zemlja vjerovnica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), pridruživši se skupini od nešto više od 50 zemalja koje su prepoznate po snažnoj vanjskoj financijskoj poziciji.
Stručnjaci iz Hrvatske narodne banke (HNB) kažu da ova prekretnica potvrđuje status Hrvatske kao financijski stabilne zemlje.
U objavi na blogu objavljenoj na web stranici HNB-a, Ana Martinis, direktorica Uprave HNB-a za odnose s međunarodnim financijskim institucijama, i viši savjetnik Marko Olenković objašnjavaju značaj ovog razvoja i put Hrvatske do toga da postane vjerovnica MMF-a.
Put Hrvatske do ove pozicije je značajan. U 1990-ima i 2000-ima zemlja se oslanjala na nekoliko aranžmana i kredita MMF-a kako bi stabilizirala svoje gospodarstvo i podržala oporavak i rast. Od ulaska u MMF u prosincu 1992., Hrvatska je primala pomoć MMF-a tijekom izazovnih razdoblja tranzicije. Međutim, tijekom proteklih nekoliko godina Hrvatska je zabilježila snažan gospodarski rast, stalno smanjenje javnog i vanjskog duga te poboljšanje tekućeg računa. U siječnju ove godine MMF je procijenio da je vanjska pozicija Hrvatske dovoljno jaka da postane zemlja vjerovnik. Ključni čimbenik u ovoj pozitivnoj procjeni bio je ulazak Hrvatske u eurozonu 2023. godine. Nakon odobrenja Izvršnog odbora MMF-a, Hrvatska je krajem siječnja dodana na popis zemalja koje sudjeluju u Planu financijskih transakcija MMF-a. Ovaj mehanizam omogućuje zemljama članicama da doprinesu financiranju aranžmana s MMF-om.
Trenutno 53 od 191 države članice MMF-a sudjeluju u Planu financijskih transakcija, uključujući 18 zemalja eurozone. Kao vjerovnik MMF-a, od Hrvatske se sada očekuje da doprinese financiranju zajmova drugim zemljama članicama kada je MMF pozove. Doprinosi ne mogu premašiti iznos kvote zemlje u MMF-u i u praksi su obično daleko niži. MMF nastoji ravnomjerno raspodijeliti financijske odgovornosti među zemljama vjerovnicima na temelju njihovog udjela u kvoti. Iako se obično nazivaju zajmovima, ove transakcije ne funkcioniraju kao tradicionalni zajmovi. Umjesto toga, zemlje vjerovnici stavljaju svoju valutu na raspolaganje MMF-u, a zauzvrat se njihova rezervna pozicija unutar MMF-a povećava. Ova rezervna pozicija je likvidno potraživanje koje se može povući po potrebi i računa se kao dio međunarodnih rezervi zemlje. Svaki put kada Hrvatska uplati sredstva putem Plana financijskih transakcija, njezina rezervna pozicija i ukupne međunarodne rezerve povećavaju se. MMF plaća kamate na ovu rezervnu poziciju po tržišnoj stopi za posebna prava vučenja (SDR).
Kako bi ilustrirali kako proces funkcionira u praksi, stručnjaci HNB-a daju primjer: ako MMF odobri zajam od 100 milijuna eura nekoj zemlji i odabere četiri zemlje vjerovnike koje će ga jednako financirati, uključujući Hrvatsku, svaka bi osigurala 25 milijuna eura.
U hrvatskom slučaju, HNB bi prvo unovčio zadužnicu izdanu MMF-u i prebacio sredstva na euro račun MMF-a koji se vodi kod HNB-a. Koristeći svoj račun u platnom sustavu TARGET, HNB bi zatim prenio hrvatski udio od 25 milijuna eura zemlji zajmoprimcu. Ova transakcija povećava hrvatsku rezervnu poziciju u MMF-u, doprinoseći ukupnim međunarodnim rezervama zemlje.
Postavši vjerovnik MMF-a, Hrvatska se pridružila redovima ekonomski i financijski stabilnih nacija. Također aktivno doprinosi globalnoj financijskoj stabilnosti i podržava međunarodni financijski sustav utemeljen na pravilima.
Foto: Pixabay