Bosna i Hercegovina posljednjih godina ostvaruje rast izvoza, ali je on i dalje ispod onog iz 2022. godine. Izvoznici i investitori taže potporu nadležnih za popravaljanje konkurentnosti domaće ekonomije.
Statistika precizna: u proteklih šest godina 2022. bila je najbolja izvozna godina koju je bosanskohercegovačka privreda ostvarila. I narednih, izvoz je nastavljen, ali od tada do danas, izgleda, nedovoljan. Faktora - više.
“Naznaka dolaska recesije 2023. i 2024. godine dovela je do toga da smo imali veliki pad izvoza. Uzet ćemo samo primjer drvne industrije – 2023. imali smo pad izvoza za 20 posto, a 2024. još 20 posto. Za dvije godine to je pad izvoza drvene industrije od 40 posto. U 2025. vraćamo se na to tržište i bilježimo neke rezultate, ali još to nije u onoj količini kakva je bila 2022. godine”, navodi Suad Ećo, predsjednik Upravnog odbora Udruženja poslodavaca Kantona Sarajevo.
A bosanskohercegovačka drvna industrija u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila je izvoz od 830,6 miliona maraka, što je pad od 1,6 posto u odnosu na isti period lani. Kako povećati izvoz?
“Možemo se posvetiti da proizvodimo bolje i konkurentnije proizvode, da povećamo produktivnost, da podignemo na viši nivo tehnološku osnovu, koja je veoma niska”, ističe Slaviša Ćeranić, direktor Sektora za makroekonomski sistem VTK BiH.
Probleme detektujemo, ali ih ne rješavamo. Analitičari bi, smatra profesor Anto Domazet, trebali ući malo dublje ispod vrha ledenog brijega bh. izvoza i staviti tekuće podatke u širi kontekst.
“Tada bi zaključak bio da u prvom polugodištu 2025. još nismo dostigli ni nominalni nivo izvoza iz 2022, a da ni izvoz čitave 2025. neće dostići izvoz iz 2022. godine. To već otvara pitanje dubokih strukturalnih problema bh. privrede, koji se odražavaju i na izvoznu ponudu i konkurentnost, o čemu iz Vanjskotrgovinske komore nema ni pomena”, dodaje Domazet, izvještava federalna.ba.
Ekonomski stručnjak Zoran Pavlović navodi da je, imajući u vidu sveukupnu društveno-političku situaciju u Bosni i Hercegovini, očekivano da nema interesa za investiranje.
“Ovako dolazimo u situaciju da smo predmet posmatranja kompanija i privrednih sistema drugih zemalja kao nešto što treba izbjegavati. Ako je to tako - kako da očekujemo rast izvoza ili rast privrede aktivnosti ako ništa na tome ne radimo”, navodi Pavlović.
Poslodavci poručuju – bosanskohercegovačkoj privredi neophodna je veća podrška nadležnih.
“Pod hitno moramo raditi na rasterećenju privrede kako bi došlo do značajnijeg povećanja plaća, a s druge strane da ne opteretimo naše cijene proizvoda kako bi na evropskom tržištu bili konkurentni i definitivno se moraju imati podsticajne mjere, neki grant projekti, koji bi pomogli izvoznicima da što više nastupaju na evropskom tržištu”, poručuje Ećo.
Jer bh. izvoznici to zaslužuju, kvalitet prozvoda davno su pokazali, kako na domaćem, tako i na međunarodnom tržištu. Tome svjedoče i brojne nagrade i priznanja na svjetskim sajmovima.
Foto: VTK BiH