BiH i dalje slovi kao jedina država u Evropi koja nema berzu električne energije. Premda je Vijeće ministara BiH koncem jula usvojilo Prijedlog zakona o regulatoru, prenosu i tržištu električne energije u BiH, s oznakom usklađenosti s direktivama EU – EI, kojim se uspostavlja jedinstveni regulatorni okvir za funkcioniranje tržišta, uključujući berzu, cijela priča je, zapravo, na dugu štapu.
Do Parlamenta BiH još nije došla i krajnje je upitno hoće li do kraja godine biti usvojen taj zakon. U najboljem slučaju, kako u razgovoru za „Dnevni avaz“ kaže ugledni ekonomista i univerzitetski profesor Vjekoslav Domljan, BiH bi berzu električne energije mogla imati u drugoj polovini naredne godine.
Budući da su susjedne zemlje, poput Hrvatske koja je svoju berzu - CROPEX osnovala prije 11 godina, a u Srbiji - SEEPEX postoji od 2016. godine, kao i da su prije dvije godine svoje državne operatere uspostavile Sjeverna Makedonija, Kosovo, Albanija i Crna Gora, BiH je davno, kaže prof. Domljan trebala napraviti svoju, pogotovo kako bi se na taj način mogli regulirati viškovi i manjkovi električne energije, a shodno tome i određivati cijena.
- Dakle, ponuda i tražnja će određivati cijenu, ali to je trgovina za dan i za dan unaprijed, odnosno na kratak rok - kaže prof. Domljan.
Smatra da bi BiH za uspostavu svoje berze trebala pomoć iz inozemstva, baš kao što se nekada pravila Sarajevska berza vrijednosnih papira - SASE.
- Uz dobru ino pomoć treba uspostaviti tu berzu, čije bi sjedište trebalo biti u Mostaru. To je dobra stvar za Mostar koji bi trebao biti, što se kaže, glavni grad obnovljivih izvora energije, jer mu je to prirodna pozicija - navodi prof. Domljan.
Ukazujući na to da nadležni cjelokupnu situaciju još nisu u stanju ekonomski iskoristiti, on podsjeća da je BiH u prvih šest mjeseci uvezla četiri puta više električne energije nego u istom periodu prošle godine.
- Umjesto da budemo dobar izvoznik mi de facto zbog loše politike postajemo uvoznik, a prije svega se to svodi na slabu izgradnju objekata obnovljivih izvora energije. Sve ovo što se radi se ne radi kako treba, jer se zauzimaju prenosni kapaciteti bez odgovarajućih investicionih ulaganja, pa nas tako strani investitori koji imaju sredstva zaobilaze. Donekle može biti ublažavajuće to što su Kinezi napravili najveću vjetro-farmu kod Tomislavgrada, a spremaju se da naprave novu od 400 megavata kod Glamoča - govori ovaj stručnjak.
S druge strane, građani neće imati direktne koristi od berze, ali, kako kaže, mogli bi imati indirektne.
- To će biti u slučaju ako građane kao prozjumere budu povezivali, pa bi imali agregatore u skladu sa zakonom. Međutim, mi za sada nemamo prozjumere, odnosno u RS-u ih ima, ali u FBiH nema - kaže prof. Domljan.
Uspostavljanje organiziranog tržišta električnom energijom i berze električne energije u Mostaru otvara mogućnost spajanja tržišta sa susjednim zemljama, što je prvi uvjet za izuzimanje struje od taksi CBAM-a do 2030. godine.
Foto: Vjekoslav Domljan