Bosna i Hercegovina je Europskoj uniji najavila inicijativu za povećanje izvoznih kvota kalifornijske pastrmke na tržište Europske unije, saopćeno je nakon Osmog sastanka Odbora za stabilizaciju i pridruživanje između Europske unije i Bosne i Hercegovine, održanom 11. septembra 2025. godine u Sarajevu.
Istovremeno, Evropska komisija je pozvala bh. vlasti na usvajanje cjelodržavne strategije ribarstva.
Ribarstvo je vrlo perspektivan sektor poljoprivrede u Bosni i Hercegovini. Tome u prilog ide i činjenica da je riba jedan od proizvoda animalnog porijekla koji se iz BiH može izvoziti na tržište Europske unije bez ikakvih carinskih opterećenja (u okviru izvoznih kvota). Ukupna godišnja proizvodnja ribe u Bosni i Hercegovini premašuje 7.000 tona. Izvozna kvota je, međutim, svega 500 tona.
Izvoz ribe i ribljih proizvoda iz Bosne i Hercegovine na inostrano tržište je tokom 2024. godine iznosio 47,3 miliona KM i zabilježio pad za 12% u poređenju sa prethodnom godinom, dok je na strani uvoza od 113,5 miliona KM zabilježeno povećanje od 7%, prema pofacima Vanjskotrgovinske komore BiH. Obzirom da je uvoz zabilježio rast, a izvoz pad, povećao se deficit za 28%. Stopa pokrivenosti uvoza izvozom je takođe zabilježila pad od 9% u odnosu na prethodnu godinu.
U strukturi uvoza riba i ribljih prerađevina jednako kao i u prethodnim godinama i u 2024. godini oko 57% ukupnog uvoza čini pripremljena ili konzervisana riba, 12% riblji fileti i ostalo riblje meso, zatim smrznuta riba (osim fileta) čini oko 10% jednako kao i mekušci u ljusci ili ne (živi, svježi, rashlađeni, smrznuti, soljeni, dimljeni), dok se uvoz ostalih kategorija riba i ribljih prerađevina proizvoda kreće između 2-3%. Što se tiče strukture izvoza ribe i ribljih prerađevina oko 27% ukupnog izvoza čini riba svježa ili rashlađena (osim fileta), zatim sa učešćem od 26% su zastupljeni rakovi, mekušci i ostali vodeni beskičmenjaci, pripremljeni ili konzervisani, 22% ukupnog izvoza čini pripremljena ili konzervisana riba, 10% riblji fileti i ostalo riblje meso, a po 5% izvoza izvoz žive ribe i smrznute ribe
Nešto više od 50% ukupnog uvoza ribe i ribljih prerađevina i ostalih proizvoda ribarstva se na tržište Bosne i Hercegovine uvozi iz Španije (20%), Tajlanda (15%), Hrvatske (12%), Srbije (7%) i Kine (5%). Uglavnom se uvoze morske ribe poput tune, oslića, lososa, i morski plodovi obzirom da domaći resursi su ograničeni na nekoliko vrsta morske ribe poput orade i lubina, te školjki s tim da ne mogu zadovoljiti potražnju na domaćem tržištu.
U izvozu iz Bosne i Hercegovine dominira pastrmka bilo da je svježa, rashlađena, smrznuta ili u vidu fileta. U Srbiju se iz Bosne i Hercegovine najviše izveze pastrmka i to živa pastrmka, svježa ili rashlađena, smrznuta, te konzervisana tuna. Takođe, riba i riblje prerađevine se izvoze i na tržište Hrvatske, Rumunije, Crne Gore i Italije.
Kada je riječ o kvotama za 85 tarifnih oznaka za koje je omogućen bescarinski uvoz, može se zaključiti da je za 25% otvorenih tarifnih kvota uvoz bio „0“, za 51% otvorenih tarifnih kvota uvoz roba je ostao na skoro istom nivou uvoza kao i u prethodnoj godini, za 12% otvorenih tarifnih kvota došlo je do pada uvoza u odnosu na prethodnu godinu, za 8% otvorenih tarifnih kvota došlo je do rasta uvoza.
Foto: Pixabay