„Očekuje se da će ekonomski rast zapadnog Balkana umjereno ubrzati u 2026. godini, dok se u 2027. predviđa konkretniji oporavak, kojem će doprinijeti snažniji izvoz i investicije, zajedno s popuštanjem globalne ekonomske neizvjesnosti.
Kako bi se zadržao napredak u približavanju stepenu razvoja Evropske unije, region se mora usmjeriti na kreiranje kvalitetnih radnih mjesta“, navodi se u novom izvještaju Svjetske banke.
Ekonomski rast na zapadnom Balkanu usporio je tokom 2025. godine, budući da je inflacija dovela do smanjenja potrošnje, dok je pojačana neizvjesnost ograničavala trgovinu i ulaganja, i to uprkos solidnom rastu zarada i kredita.
Fiskalna politika ostaje disciplinovana, pa je deficit bio ispod tri posto, a javni dug nastavio silaznu putanju.
Prema prognozama Redovnog ekonomskog izvještaja za zapadni Balkan, kombinovani ekonomski rast Albanije, BiH, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije dostići će tri posto u 2025. godini – za 0,2 procentna poena niže od prethodnih projekcija. Predviđa se ubrzanje rasta na 3,1 posto u 2026, a zatim na 3,6 posto u 2027.
„Zapadni Balkan ostvaruje napredak i smanjuje razliku u razvoju u odnosu na naprednije ekonomije Evropske unije, ali ekonomski rast je i dalje nedovoljan da ispuni očekivanja građana.
Kako bi se regionu pomoglo da postane moderna ekonomija, važno je razmotriti promjene strategije zapošljavanja kao što su podsticanje većeg učešća na tržištu rada, unapređenje vještina građana i jačanje firmi kroz digitalna poboljšanja“, izjavila je direktorica Svjetske banke za zapadni Balkan Xiaoqing Yu.
Izvještaj upozorava da je region suočen s paradoksom – istovremeno postoji manjak radnika u određenim sektorima i visoka stopa nezaposlenosti, koja prelazi 10 posto. Učešće u radnoj snazi ostaje nisko, ispod 55 posto, posebno među ženama, mladima i starijima.
Demografska kretanja dodatno pogoršavaju stanje. Radno sposobno stanovništvo već je značajno smanjeno, a očekuje se njegov pad za gotovo 20 posto do 2050. godine. Ako se trendovi nastave, region bi mogao ostati bez više od 190.000 radnika u narednih pet godina.
Da bi „otključao“ ekonomski rast, zapadni Balkan mora ulagati u osnovnu infrastrukturu – obrazovanje, zdravstvo i povećanje učešća u radnoj snazi, naročito među ženama. Ulaganja u transport, ekologiju i energetiku pomoći će bržem povezivanju firmi i građana te većoj produktivnosti.
Poslovanje i rast privatnog sektora zahtijevaju jačanje javne uprave i predvidljivo regulatorno okruženje. Među ključnim mjerama su podsticanje konkurencije u sektorima poput energetike i transporta, reforme državnih preduzeća, pojednostavljivanje propisa i podrška inovativnim startapima.
Konačno, aktiviranje privatnog kapitala trebalo bi da podrži ekonomiju kroz finansiranje, ulaganja, garancije i osiguranje, ali i da podstakne digitalna i zelena unapređenja, saopćeno je iz Ureda Svjetske banke u BiH.
Foto: Pixabay