Poreski obveznici u BiH osim što otplaćuju kredite za kojima vlast poseže, plaćaju i penale na nepovučeno zaduženje, a samo u proteklih deset godina za to je iskeširano više od 60 miliona maraka.
Samo u 2025. godini po tom osnovu izdvojeno je 7,63 miliona KM, dok je najveći iznos zabilježen 2021. godine – 10,73 miliona KM.
Razlozi za ove troškove najčešće su kašnjenja u realizaciji infrastrukturnih projekata, kao i sporo ispunjavanje uslova za povlačenje kredita. Ukupno je BiH ugovorila skoro 18 milijardi KM kredita, od čega 2,74 milijarde još nije povučeno.
Stručnjaci upozoravaju da teret ovih penala na kraju snose građani, dok odgovornost za neefikasno upravljanje sredstvima izostaje.
U Ministarstvu finansija i trezora BiH pojašnjavaju da se, u okviru obaveza koje se plaćaju kreditorima po osnovu kreditnih zaduženja po dospijeću, osim glavnice i kamate, plaćaju i troškovi na neangažovani dio kreditnih sredstava (comimitment fee). Ti troškovi, navode, ugrađeni su u standardne uslove poslovanja određenih kreditora (OPEC, KfW, MMF, Erste banka, EBRD, Rajfajzen banka, WB - IBRD...).
- Zajmoprimac plaća naknadu na neangažovani dio kreditnih sredstava kao kompenzaciju za držanje sredstava na otvorenoj kreditnoj liniji, odnosno za osiguranje isplate kreditnih sredstava na specifične datume u budućnosti. Dakle, radi se o redovnim troškovima definisanim generalnim uslovima kreditora, odnosno međunarodnim kreditnim ugovorima - kazali su "Glasu" u Ministarstvu finansija i trezora.
Naglašavaju da usporena dinamika angažovanja odobrenih kreditnih sredstava može biti uzrokovana po više osnova, a neki od razloga su kašnjenja u implementaciji po infrastrukturnim i drugim projektima, neblagovremena realizacija aktivnosti utvrđenih kao uslov za korišćenje ugovorenih kredita, kao što je donošenje zakona i drugo.
- Za implementaciju sredstava po odobrenim kreditima zaduženi su krajnji korisnici kredita, prvenstveno u entitetima i to putem resornih ministarstava, javnih preduzeća ili određenih jedinica za implementaciju projekata - navode u Ministarstvu finansija i trezora.
Prema njihovim podacima, u prošloj godini na ime troškova za neangažovane odobrene kredite iskeširano je 7,63 miliona maraka. Prema podacima resora zaduženog za finansije u Savjetu ministara, međunarodnim kreditorima u proteklih deset godina na ime ovih troškova isplaćeno je čak 61,5 milion maraka.
Najveći troškovi po ovom osnovu bili su 2021. godine kada su penali na nepovučene kredite dostigli cifru od 10,73 miliona. Član Komisije za finansije i budžet Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Mira Pekić pojašnjava da svako zaduženje ima svoju proceduru koju bi institucije morale da poštuju.
- Ako uzimamo kredit, moramo znati zašto ga uzimamo bilo da je riječ o FBiH, Republici Srpskoj ili BiH. Prije samog zaduženja potrebno je utvrditi da li su ispunjeni svi uslovi za realizaciju projekta, odnosno, ako se nešto gradi, sva pitanja moraju biti riješena prije nego što se pristupi kreditu - kazala je "Glasu" Pekićeva.
Naglašava i da međunarodni kreditori bez problema odobravaju kredite BiH jer znaju da postoji siguran izvor otplate, odnosno građani.
- Uz to, krediti su često obezbijeđeni garancijama, najčešće imovinom entiteta. Ukoliko dođe do problema s otplatom, kreditori će naplatiti svoja potraživanja kroz tu imovinu. Oni rado odobravaju kredite jer, osim glavnice, naplaćuju i kamatu, koja je za BiH viša zbog kreditnog rejtinga. S druge strane, za nepovlačenje odobrenih sredstava plaćaju se penali koje snose poreski obveznici - navodi Pekićeva.
Naglašava da je ova praksa po pitanju zaduženja, a nepovlačenja kredita vrhunac nezrelosti i bahatosti vlasti.
- Odgovornost ne leži na jednoj instituciji, već na svima u BiH. Uzimaju se krediti za različite namjene, a sredstva se ne povlače na vrijeme. Istovremeno se građanima predstavlja da ima novca za projekte, iako je riječ o pozajmljenim sredstvima. Niko za to ne snosi odgovornost niti bude sankcionisan. Riječ je o začaranom krugu u kojem svako ima svoju ulogu, a na kraju gube svi. Milioni odlaze iz budžeta, a konkretni rezultati izostaju - poručila je Pekićeva.
Naglašava da s jedne strane gubimo novac u arbitražnim postupcima, a s druge plaćamo zatezne kamate.
- Upravo zbog takvog odnosa prema javnim sredstvima nalazimo se u ovakvoj situaciji. Radi se o sistemskoj nebrizi, svi nešto svojatamo, a niko ne preuzima odgovornost. Svi ćute, pa i građani. Pitanje je do kada? - zaključila je Pekićeva.
Prema preliminarnim podacima Ministarstva finansija i trezora BiH, zaključno sa 31. decembrom 2025. godine ugovoreno je spoljnih kredita u ukupnom iznosu od 17,95 milijardi KM. Od tog iznosa angažovano je 15,21 milijarda KM, dok je 2,74 milijarde KM i dalje raspoloživo za povlačenje u skladu sa dinamikom realizacije odobrenih projekata.
Godina Iznos
2025 - 7,63 miliona
2024 - 5,24 miliona
2023 - 4,74 miliona
2022 - 7,06 miliona
2021 - 10,73 miliona
2020 - 4,16 miliona
2019 - 7,28 miliona
2018 - 6,32 miliona
2017 - 2,18 miliona
2016 - 2,74 miliona
2015 - 3,42 miliona
Foto>: Pixabay