Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) procjenjuje da je ekonomski rast u zemlji krajem 2025. godine ostao umjeren, bez vidljivog ubrzanja na početku 2026., dok se u narednom periodu očekuje rast inflacije uz izražene vanjske rizike.
Prema njihovim podacima, realni bruto domaći proizvod (BDP) u četvrtom kvartalu 2025. godine porastao je za 2,1 posto na godišnjem nivou, što je u skladu s ranijim procjenama. Ukupni godišnji rast za 2025. procijenjen je na 1,9 posto, gotovo identično ranijim projekcijama.
Ekonomska aktivnost u završnici prošle godine bila je dominantno oslonjena na domaću potrošnju, što se odrazilo kroz rast trgovine i uslužnog sektora. S druge strane, industrijska proizvodnja nastavila je padati, ukazujući na slabosti realnog sektora, posebno pod utjecajem vanjske tražnje.
Sličan trend nastavljen je i početkom 2026. godine. Preliminarne procjene pokazuju da je rast BDP-a u prvom kvartalu također iznosio 2,1 posto. Rast je i dalje najvećim dijelom generiran u sektoru usluga, dok je doprinos prerađivačke industrije ostao ograničen zbog visokih troškova i slabe potražnje iz inostranstva.
Iz Centralne banke navode da su kratkoročni izgledi relativno stabilni, ali upozoravaju na mogućnost pogoršanja u narednim kvartalima. Posebno ističu rizike iz međunarodnog okruženja, zbog kojih nije isključena ni revizija prognoza ekonomskog rasta naniže za 2026. godinu.
Geopolitička dešavanja, uključujući sukobe na Bliskom istoku, dodatno opterećuju globalnu ekonomiju kroz rast cijena energenata i poremećaje u lancima snabdijevanja. To se indirektno reflektuje i na ekonomiju Bosne i Hercegovine.
Procjenjuje se da je ukupna inflacija u prvom kvartalu 2026. godine iznosila 3,5 posto, dok je temeljna inflacija dostigla 4,2 posto. Već u prva dva mjeseca zabilježeni su slični trendovi, što potvrđuje kontinuirane inflatorne pritiske. Iako je ukupna inflacija blago revidirana naniže zbog slabijeg rasta cijena hrane, domaći pritisci ostaju izraženi. Posebno se izdvajaju troškovi stanovanja, energije i komunalnih usluga, gdje su cijene porasle za 7,7 posto.
Istovremeno, cijene odjeće i obuće djeluju suprotno, bilježeći pad i ublažavajući ukupni inflatorni pritisak.
Za drugi kvartal 2026. godine očekuje se dodatno ubrzanje inflacije, koja bi mogla dosegnuti oko 3,9 posto, dok bi temeljna inflacija ostala na približno 4,2 posto. U prvoj polovini godine ukupna inflacija mogla bi iznositi oko 3,7 posto.
Iz CBBiH upozoravaju da postoji realna mogućnost da inflacija bude dodatno revidirana naviše, prvenstveno zbog rasta cijena energenata i njihovog prelijevanja na druge sektore.
Dodatni rizici dolaze iz eurozone, gdje su pogoršane projekcije ekonomskog rasta, uz istovremeno povećanje očekivane inflacije. S obzirom na snažnu ekonomsku povezanost Bosne i Hercegovine s tržištem Evropske unije, takva kretanja direktno utiču na domaću ekonomiju.
U ovom krugu procjena, Centralna banka je pretpostavila umjeren rast plata, bez većih kratkoročnih pritisaka na inflaciju iz tog segmenta. Ipak, ukupni izgledi ostaju neizvjesni i u velikoj mjeri će zavisiti od daljnjih globalnih ekonomskih i političkih kretanja, saopćeno je iz Centralne banke BiH.
Foto: Pixabay