Nova carinska pravila Evropske unije koja stupaju na snagu 1. jula značajno će promijeniti online kupovinu iz zemalja izvan EU, uključujući popularne platforme sa sjedištem u Kini.
Promjene ukidaju trenutno carinsko oslobođenje za pakete vrijedne manje od 150 eura koji ulaze u EU putem kanala e-trgovine. Cilj ovog poteza je stvaranje pravednijih tržišnih uslova za trgovce u EU i prilagođavanje carinskih postupaka brzom rastu globalne online trgovine, saopštila je Hrvatska gospodarska komora (HGK).
Prema odluci koju je Vijeće EU usvojilo u februaru, bit će uvedena privremena paušalna carinska naknada od 3 eura po tarifnoj kategoriji unutar paketa dok planirani EU Customs Data Hub ne postane operativan 2028. godine. To znači da će proizvodi grupirani pod istom tarifnom klasifikacijom unutar jedne pošiljke imati jedinstvenu naknadu od 3 eura. Međutim, artikli klasifikovani pod različitim tarifnim kategorijama naplaćivat će se zasebno.
Maja Buljan, savjetnica u Sektoru za carinski sistem Carinske uprave, objasnila je HRT-u sistem na primjeru.
Ako kupac naruči dvije majice, obje se mogu prijaviti pod istu tarifnu kategoriju i naplatiti im se jedna carina od 3 eura. Međutim, ako narudžba uključuje majicu i futrolu za mobilni telefon, proizvodi se moraju prijaviti odvojeno, što rezultira ukupnom carinom od 6 eura. Carina se neće plaćati tokom samog procesa online kupovine. Umjesto toga, potrošači će platiti carinu prilikom preuzimanja paketa, zajedno sa svim troškovima koje naplaćuju poštanski ili kurirski operateri. Hrvatska gospodarska komora također je potvrdila da se carina od 3 eura neće vratiti ako se roba vrati. Nove mjere imaju za cilj smanjenje nelojalne konkurencije za trgovce sa sjedištem u EU, ograničavanje potencijalnih zloupotreba i poboljšanje sigurnosti proizvoda koji ulaze na evropsko tržište od udaljenih dobavljača. Istraživanje koje je HGK provela tokom maja sugerira da bi promjene mogle značajno utjecati na ponašanje potrošača u Hrvatskoj.
Prema istraživanju, 79,5 posto ispitanika kupilo je proizvode iz online trgovina izvan EU u posljednja tri mjeseca. Većina kupaca naručila je između tri i pet artikala, a sportska oprema, odjeća i obuća su među najčešćim kupovinama. Dodaci prehrani i igračke također su predstavljali značajan udio kupovina, kategorije u kojima su provjere kvalitete i sigurnosti proizvoda posebno važne. Nakon uvođenja novih carinskih pravila, 52,8 posto ispitanika reklo je da planiraju u potpunosti prestati kupovati proizvode iz zemalja izvan EU, dok su drugi rekli da će smanjiti takve kupovine. HGK je rekao da nalazi pokazuju da dodatni troškovi i administrativne procedure vjerovatno utječu na navike potrošača i da bi mogli preusmjeriti dio potrošnje natrag prema trgovcima sa sjedištem u EU.
Maja Bogović, direktorica Sektora trgovine HGK-a, rekla je da iako 55,2 posto kupaca provjerava gdje se nalazi sjedište online trgovca, još uvijek postoji prostor za poboljšanje svijesti potrošača i odgovornog ponašanja pri kupovini. Istakla je sigurnosne probleme, napominjući da 42,4 posto ispitanika ne provjerava sigurnosne upute ili CE oznake koje potvrđuju usklađenost sa standardima EU. HGK je rekao da će nastaviti pratiti tržišne trendove i zalagati se za rješenja koja osiguravaju jednake uvjete poslovanja za hrvatske i europske trgovce, a istovremeno štite potrošače i promoviraju sigurnije prakse kupovine.n Komora je također podsjetila trgovce na predstojeće promjene Zakona o zaštiti potrošača u Hrvatskoj koje se odnose na prodaju na daljinu. Prema izmjenama i dopunama, online trgovci će morati uvesti jednostavnu opciju za raskid ugovora jednim klikom, često nazivanu "dugme za raskid", koja će potrošačima omogućiti raskid ugovora na isti način na koji su sklopljeni online.
Ivana Radan Ban, šefica Odjela za potrošačko zakonodavstvo u Ministarstvu gospodarstva, rekla je da je mjera namijenjena efikasnijem garantiranju prava potrošača na raskid ugovora, iako će zahtijevati tehnička prilagođavanja od strane trgovaca. Novi zahtjev stupa na snagu 19. juna, do kada se očekuje da online trgovci prilagode svoje web stranice.
HGK je također istakao obim rasta online uvoza u EU. Od 2022. godine, broj malih paketa koji ulaze na tržište EU udvostručio se godišnje. Samo u 2024. godini, 4,6 milijardi takvih paketa stiglo je u EU, od čega 91 posto potiče iz Kine. Podaci Hrvatske regulatorne agencije za mrežne industrije (HAKOM) pokazuju da je u posljednjem kvartalu 2025. godine u Hrvatskoj zabilježeno više od 19 miliona paketa, što je najveća kvartalna brojka ikada zabilježena i 15,4 posto više nego na kraju 2024. godine. Paketi su činili gotovo 27 posto svih poštanskih usluga prošle godine.
Foto: Pixabay