Pretvorimo izazove najveće energetske krize u našu priliku i vidimo šta možemo zajedno kao Zapadni Balkan isporučiti za Evropu, za naš zajednički kontinent, rekao je 1. juna sjevernomakedonski premijer Hristijan Mickoski u obraćanju na regionalnom forumu za klimu, energetsku tranziciju i održivi razvoj na Zapadnom Balkanu – MEF 2026, koji se održava u Skoplju.
– Zapadni Balkan trenutno (Bosna i Hercegovina, Srbija, Kosovo, Crna Gora, Albanija i Makedonija) može ponuditi približno godišnju proizvodnju od 260 teravat-sati novih proizvodnih kapaciteta u oblasti obnovljivih izvora energije. Ili ako to pomnožimo sa nekih, recimo, sto eura po megavat-satu, to znači da na godišnjem nivou možemo akumulirati kao Zapadni Balkan posao koji je potreban Evropi, što je samo jedna petina evropskih potreba, vrijedan 26 milijardi eura godišnje. Kada se tome dodaju sredstva potrebna za izgradnju ovih kapaciteta, kada se tome dodaju investicije u distributivnu i prenosnu mrežu, slobodno utrostručite ovu cifru. To je ono što možemo ponuditi na godišnjem nivou za Evropu i potrebe Evrope, rekao je Mickoski.
Ovo je, ocijenio je, nepovratan proces i samo od nas zavisi hoćemo li ga prepoznati i hoćemo li uspjeti da se u njega uključimo. – Da li ćemo mi kao Zapadni Balkan ostati prepoznati kao regija koja možda ponekad traži milost, hoćemo li tu milost zaslužiti ili ne, ne zavisi uvijek od nas, to je dvosmjerna ulica, ali neka mi kao Zapadni Balkan ponudimo ove mogućnosti, rekao je Mickoski, najavljujući da će o ovoj novoj energetskoj inicijativi koja ima potencijal od 26 milijardi eura godišnje govoriti na samitu u Tivtu 4. i 5. juna.
Imamo, istakao je, znanje, kapacitete, dobro smo povezani i to možemo ponuditi.
Ideja za inicijativu, kako je rekao, potiče od izjave predsjednice Evropske komisije na Investicionom forumu EU-Zapadni Balkan 2025. godine, kada je naglasila da "zemlje Zapadnog Balkana mogu postati centri za proizvodnju, skladištenje i dijeljenje čiste energije s ostatkom Evrope".
Prema riječima premijera Mickoskog, ova inicijativa će dati odgovor na sve izazove s kojima se suočavamo i s kojima ćemo se suočavati, ali će istovremeno stvoriti priliku za naš razvoj.
Govoreći o energetskom potencijalu koji će nedostajati, naglasio je da je važno hoćemo li ga uspjeti prepoznati i biti prepoznati i hoćemo li uspjeti privući dio ovog poslovanja.
Predviđanja, naveo je premijer, su da će se potrebe za električnom energijom na evropskom kontinentu do 2040. godine povećati za 22 posto, otprilike 1.000 teravat-sati godišnje. - I to će nedostajati i neko će morati to izgraditi, proizvesti i isporučiti do krajnjih potrošača. Ali, sama izgradnja proizvodnih kapaciteta nije dovoljna. Morate biti spremni, morate investirati u prenosnu mrežu pored izgradnje proizvodnih kapaciteta, distributivnu i visokonaponsku prenosnu mrežu, jer u prosjeku, na evropskom kontinentu, 40, 50 posto ukupne mreže starije je od 40 godina. Sve to ima glad i žeđ za investicijama, za novim kapitalom, tako da kada sve to zaokružite i dodate tim proizvodnim kapacitetima, onda slobodno utrostručite ove brojke o kojima danas govorim iz perspektive novca, iz perspektive poslovanja. To je potencijal s kojim se danas moramo nositi, rekao je Mickoski.
Foto: Hristijan Mickoski - Vlada Sjeverne Makedonije