Ugostiteljska i turistička industrija Slovenije suočavaju se s brojnim izazovima, od kojih je najveći nedostatak osoblja. Očekuje se da će industriji nedostajati više od 10.000 radnika.
Na ovogodišnju turističku sezonu utjecat će geopolitičke napetosti i rast cijene kerozina. Bit će manje azijskih gostiju, na primjer, ali bi ih mogli zamijeniti europski gosti, a raste i broj gostiju iz SAD-a. Međutim, promociju i marketing na potencijalnim tržištima trebat će intenzivirati, naglasio je Fedja Pobegajlo, direktor Turističke i ugostiteljske komore Slovenije (TGZS), na nedavnom događaju koji je organizirala Slovenska turistička zajednica i partneri u povodu početka ljetne turističke sezone.
Također je naglasio rast troškova rada, energije, materijala i usluga. „Tvrtke u industriji bore se s dilemom prenošenja tih viših cijena ulaznih elemenata na prodaju. To često nije moguće jer prodajne cijene na ovaj ili onaj način ograničavaju tržište, tako da unatoč većim prihodima, profiti se smanjuju. To je relativno rizično, jer se time smanjuje mogućnost ulaganja, što rezultira smanjenjem konkurentnosti na globalnom tržištu“, sažeo je Pobegajlo, koji, unatoč svemu rečenom, vjeruje u dobru sezonu.
Po njegovim riječima, turističke tvrtke su „vrlo jasno svjesne“ važnosti ljudskih resursa. Prema Ajpesu, prosječne plaće u turizmu porasle su za 48 posto između 2019. i 2025., dok je inflacija dosegla polovicu tog rasta, tvrdio je. „Ovo je značajno povećanje plaća, što je apsolutno tačno, jer se obavljeni posao mora pravilno vrednovati, a osim toga, tvrtke, koliko je to moguće, također paze na raspored radnog vremena ili se prilagođavaju određenim potrebama zaposlenika“, uvjeravao je, dodajući da se puno ulaže i u osposobljavanje zaposlenika.
Najveći izazov u industriji su kadrovi, upozorila je STA sekcija za ugostiteljstvo i turizam Obrtničko-poduzetničke komore Slovenije. Prema njihovoj procjeni, trenutno nedostaje više od 10.000 ljudi. "Činjenica je da ugostiteljstvu i turizmu već dugi niz godina nedostaje odgovarajućeg osoblja. /.../ Zbog nedostatka radne snage mnogi ugostitelji bili su prisiljeni prilagoditi svoje poslovanje, jedan od načina bio je skraćivanje radnog vremena bara ili ugostiteljskog objekta", objasnili su.
Sretni su što je prošle godine provedena izmjena Zakona o zapošljavanju, samozapošljavanju i radu stranaca, koja je omogućila sezonski rad stranaca u turizmu i ugostiteljstvu, ali su željeli propise po uzoru na privremeni ili povremeni rad u poljoprivredi, koji omogućuje sezonski rad na kraće razdoblje na temelju građanskopravnog odnosa, dok je u ugostiteljstvu i turizmu dostupan samo na temelju ugovora o radu. Također bi željeli da sezonsko zapošljavanje traje do devet mjeseci, a ne samo šest mjeseci.
Zbog jezika, radnici iz balkanskih zemalja i dalje su najpoželjniji u turizmu, dok je sve veći broj Azijata iz Bangladeša, Indije, Nepala i Filipina.
Foto: Pixabay