Stupila su na snagu nova pravila koja regulišu uvoz čelika u Evropsku uniju, a koja od uvoznika u Hrvatskoj zahtijevaju da prijave zemlju u kojoj je čelik prvobitno rastopljen i izliven.
Carinska uprava Hrvatske objavila je da od 1. oktobra 2026. godine uvoznici proizvoda obuhvaćenih novim mjerama EU moraju dostaviti podatke o zemlji tzv. „taljenja i lijevanja” (eng. *melt and pour*). Ovaj zahtjev dio je novog okvira EU osmišljenog da odgovori na uticaj globalnih viškova proizvodnih kapaciteta čelika na evropsko tržište čelika i spriječi zaobilaženje mjera. Zemlja „taljenja i lijevanja” odnosi se na zemlju u kojoj su sirovi čelik ili željezo prvi put proizvedeni u tečnom obliku, a zatim izliveni u svoj prvi čvrsti oblik. To može uključivati poluproizvode kao što su ploče (slabove), gredice (billete) i blokovi (ingoti), kao i gotove proizvode od čelika. Uvoznici moraju dostaviti dokaze kojima se potvrđuje relevantna zemlja. Glavni dokument je certifikat o ispitivanju proizvođača (MTC – *Mill Test Certificate*), koji mora sadržavati podatke o zemlji taljenja i lijevanja te odgovarajući broj šarže (broj taljenja).
Međutim, hrvatska carina navodi da se mogu koristiti i dodatni dokumenti u slučajevima kada ti podaci nisu sadržani u MTC-u. To uključuje fakture, otpremnice, certifikate o kvalitetu, klauzule iz ugovora ili narudžbi, dugoročne izjave dobavljača, dokumentaciju o proizvodnji i troškovima, carinske dokumente zemlje izvoznice, poslovnu prepisku i opise proizvodnje.
Predviđen je i prelazni period.
U periodu od 1. oktobra 2026. do 30. septembra 2027. godine, uvoz se može cariniti bez MTC-a, pod uslovom da su potrebni podaci sadržani u jednom ili više dozvoljenih dodatnih dokumenata. Novi sistem deklarisanja integrisan je i u carinski sistem EU-a pod nazivom TARIC.
Carinska uprava Hrvatske navela je posebne kodove za različite zemlje porijekla, uključujući Kinu, Indiju, Indoneziju, Vijetnam, Maleziju, Alžir, Japan, Južnu Koreju, Tursku i Iran, kao i za EU i druge kategorije. Ove mjere su dio šireg odgovora EU na pritiske na evropskom tržištu čelika.
Za hrvatske kompanije koje uvoze proizvode od čelika izvan EU, ove promjene znače da informacije o historiji proizvodnje materijala postaju sastavni i izričiti dio carinskog postupka. Novi zahtjev se ne odnosi samo na mjesto odakle je gotov proizvod od čelika otpremljen; uvoznici moraju utvrditi i gdje je čelik, koji čini osnovu tog proizvoda, prvobitno istopljen i izliven.
Carinski organi navode da je cilj ove dokumentacije osigurati bolju sljedivost i omogućiti pravilnu provedbu novih trgovinskih mjera.
Foto: Pixabay