Nijedna od zemalja regiona još ne posjeduje pune rezerve nafte za 90 dana, navodi se u izvještaju o stanju na tržištu nafte za 2026. godinu, koji će uskoro objaviti Energetska zajednica.
Tri zemlje su formirale obavezne rezerve u skladu sa Direktivom – Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija. Pet zemalja još radi na uspostavljanju sistema”, rekao je Priit Enok, stručnjak za naftu u Sekretarijatu Energetske zajednice.
Prema njegovim riječima, ovogodišnji globalni događaji ponovo su ukazali da nema vremena za čekanje. Uz postojanje rezervi moguće je reagovati na poremećaje i dobiti na vremenu, dok se bez njih država u potpunosti oslanja na tržište, dodao je on.
„Sekretarijat vidi bezbjednost snabdevanja naftom kao jedan od temelja podrške energetskoj tranziciji. Tokom 2026. godine ponovo smo vidjeli da je, u slučaju energetskog deficita, veoma lako ugroziti sve napore uložene u energetsku tranziciju. Stoga je bezbjednost snabdijevanja ključna za obezbjeđivanje energetske tranzicije. Međutim, tranzicija zahtijeva vrijeme, a pitanje bezbjednosti mora se rješavati odmah”, objasnio je on.
Moldavija je usvojila zakon o obaveznim rezervama u junu 2026, nacrt zakona u Albaniji stigao je u parlament, takođe, ove godine, Sjeverna Makedonija je u junu usvojila finansijski pokriven akcioni plan za period 2026–2030, a Crna Gora je svoj plan za krizne situacije donijela u maju 2026.
U izvještaju o tržištu nafte istaknuto je da su klimatske promjene postale rizik po bezbjednost snabdijevanja naftom. Nizak vodostaj Dunava u julu 2026. godine pogodio je dvije zemlje istovremeno. Uvoz goriva u Srbiju riječnim putem pao je na 30–40 odsto uobičajenog nivoa, prema podacima od 23. jula 2026. godine. Količina tereta koji se prevozi baržama u Moldaviji smanjila se sa 2.000–2.500 tona na oko 900 tona. U Bosni i Hercegovini, šteta izazvana poplavama prekinula je željeznički transport tereta iz luke Ploče u trajanju od oko četiri mjeseca, od oktobra 2024. do januara 2025. godine, navodi se u izvještaju.
Takođe je naglašeno da potražnja raste, što povećava trošak svake nestašice. Isporuke naftnih derivata porasle su 31 odsto u Gruziji (u periodu 2021–2025) i 24 odsto na Kosovu (2022–2025), dok je potrošnja u Crnoj Gori porasla 20 odsto (2021–2025).
Tržišta u regionu su međusobno povezana, zbog čega je koordinisan odgovor logično rješenje, ističe se u izveštaju. Srbija je 2024. godine obezbijedila oko 15 odsto uvoza naftnih derivata u BiH. Albanija je obezbijedila procijenjenih 50–60 odsto goriva za Kosovo tokom poremećaja u snabdijevanju 2026, dok je Severna Makedonija 2024. reeksportovala oko 330 hiljada tona na susjedna tržišta. Ipak, tržišta EU predstavljaju oslonac snabdijevanja ovog regiona, pri čemu su glavni dobavljači Grčka, Hrvatska i Rumunija.
Energetska zajednica osniva i koordinacionu grupu za naftu kako bi se pomoglo ugovornim stranama da se izbore sa izazovima u sektoru nafte.
„Nijedna zemlja ne može sama da se izbori sa zatvaranjem Hormuskog moreuza. Dakle, to je ono što moramo da izgradimo u regionu – međusobno povjerenje”, dodao je on.
Da bi se krenulo u tom pravcu, ugovorne strane trebalo bi da uspostave određenu vrstu platforme za praćenje i razmjenu podataka. Pritom, ti podaci moraju biti dostupni blagovremeno. „To je cilj aktiviranja koordinacione grupe za naftu. Međutim, nije lako preko noći uspostaviti tako fleksibilnu i sveobuhvatnu platformu za razmjenu podataka. Za početak, moramo da izgradimo određeni nivo stručnosti i povjerenja”, rekao je Enok.
Foto: Pixabay