Međunarodni monetarni fond (MMF) je u utorak blago povećao prognozu rasta za Bosnu i Hercegovinu za 2026. godinu na 2,3%, u odnosu na 2,2% koliko je predviđao u aprilu.
Za 2027. godinu ova institucija predviđa rast od 2,6 posto.
Potrošačke cijene imat će u 2026. godini rast od 5 posto, prema procjenama, a u 2027. godini će pasti na 3,3 posto.
Deficit tekućeg računa (razlika između ukupnog izvoza i uvoza robe, usluga, te neto prihoda i transfera, podijeljena s bruto domaćim proizvodom države) biće -4,9 posto u ovoj godini i –4,8 u 2027.
Međunarodni monetarni fond procjenjuje da će stopa nezaposlenosti stagnirati, iznosti će 12,2 posto i u 2026. i u 2027. godini.
Prognoze pokazuju da će neke zemlje u regionu ove godine ostvariti nešto veći ekonomski rast od Bosne i Hercegovine. Predviđa se rast Srbije od 3,3 posto, Crne Gore od tri posto, Albanije i Sjeverne Makedonije po 3,5 posto, dok bi ekonomija Hrvatske trebala rasti po stopi od 2,2 posto.
MMF kosntatuje u izvještaju da je za manje od sedam godina globalna ekonomija bila izložena izuzetnom nizu događaja. Pandemija i poremećaji u globalnim lancima snabdijevanja koji su uslijedili; ratovi u Ukrajini i na Bliskom istoku, uz posljedični nagli rast cijena energenata i drugih sirovina; te značajne promjene trgovinskih barijera i trgovinskih odnosa stavili su na kušnju otpornost domaćinstava, kompanija, finansijskih tržišta i vlada. Pojedinačno, svaki od ovih velikih događaja smatrao bi se malo vjerovatnim. Njihovo poklapanje u tako kratkom vremenskom periodu još je izuzetnije. Ipak, uprkos ovoj seriji šokova, globalna ekonomija se održala. Tržišta rada ostala su neočekivano snažna; finansijski sistemi su se uglavnom oduprli šokovima i najstrožijem pooštravanju monetarne politike u posljednjih pola stoljeća; a inflacija se povukla sa svojih vrhunaca u mnogim ekonomijama, iako u nekim slučajevima ostaje uporna.
Ova otpornost ogleda se u najnovijoj prognozi globalnog rasta, koja je ostala uglavnom nepromijenjena u odnosu na april, uprkos tome što su poremećaji na tržištu energenata trajali duže nego što se očekivalo.
Predviđa se da će globalna aktivnost rasti po stopi od 3,1 posto u 2026. i 3,4 posto u 2027. godini. Očekuje se da će globalna ukupna inflacija ove godine porasti na 4,7 posto, prvenstveno uslijed viših cijena sirovina, te da će se 2027. godine spustiti na 4,1 posto; očekuje se da će prelijevanje tog efekta na baznu inflaciju biti ograničeno.
Šta je pomoglo globalnoj ekonomiji da se odupre ovom najnovijem šoku? Postoje dvije glavne grupe faktora. Prvo, preusmjeravanje snabdijevanja energijom; povećana proizvodnja energije u drugim zemljama; smanjenje zaliha; prelazak na druge izvore energije, uključujući obnovljive izvore; te veća energetska efikasnost – sve to je pomoglo u ublažavanju uticaja na tržišta energenata. Bez ovih mogućnosti prilagođavanja, samo poremećaj u snabdijevanju naftom značajno bi smanjio globalni rast u 2026. godini.
Drugo, investicijski bum potaknut vještačkom inteligencijom dao je zamah globalnoj aktivnosti i podržao međunarodnu trgovinu. Investicije su nastavile rasti u iščekivanju većih očekivanih prinosa i realnih prihoda (što se odražava u procjenama dionica). Međutim, ova otpornost je pod pritiskom. Bez jačanja kapaciteta ponude i obnavljanja političkih rezervi, globalna ekonomija bi uskoro mogla testirati granice otpornosti. Zalihe na energetskim tržištima se smanjuju, a dodatni geopolitički šokovi bi se i dalje mogli brzo prenijeti kroz cijene i poremećaje u opskrbi.
Foto: CBBiH