Slovenija je izdala desetogodišnju obveznicu u vrijednosti od 500 miliona dolara. Kako ističu iz ministarstva finansija, američki dolar je strateška valuta Slovenije, a transakcija predstavlja povratak Slovenije na dolarsko tržište kapitala nakon 2014. godine.
S obzirom na solidnu potražnju, Slovenija se mogla bez poteškoća osloniti na svoju raznoliku bazu institucionalnih investitora, saopštilo je Ministarstvo finansija. Izdavanje su organizovale banke Barclays, Deutsche Bank, DZ Bank, JP Morgan i Raiffeisen Bank International.
Nova desetogodišnja obveznica denominirana u dolarima izdata je u vrijednosti od 500 miliona dolara, uz kuponsku stopu od 5,600 posto. Cijena je utvrđena uz raspon (spread) od 65 baznih poena iznad referentne desetogodišnje američke državne obveznice, uz prinos do dospijeća od 5,630 posto i cijenu od 99,773 posto. Potražnja investitora premašila je 785 miliona dolara (uključujući 195 miliona dolara narudžbi od zajedničkih vodećih aranžera).
„Ovom transakcijom Slovenija proširuje svoju krivulju prinosa u američkim dolarima i nadovezuje se na prethodno izdanje desetogodišnjih dolarskih obveznica iz 2023. godine, čime nastavlja predstavljati regiju Centralne i Istočne Evrope na tržištima kapitala u američkim dolarima”, navodi se u saopštenju Ministarstva.
Radi zaštite od fluktuacija kursa američkog dolara u odnosu na euro, proveden je valutni swap koji pokriva cjelokupnu vrijednost izdanja. Nakon ovog valutnog swapa, efektivni trošak finansiranja državnog budžeta putem ovog izdanja dolarskih obveznica iznosi 4,124 posto.
Prema navodima Ministarstva, ovo izdanje doprinosi diverzfikaciji izvora finansiranja i održavanju odnosa s međunarodnim institucionalnim investitorima. Obim izdanja usklađen je s ciljem daljnjeg smanjenja udjela duga u BDP-u, za koji se predviđa da će ove godine dostići 64,6 posto. Također je navedeno da 65 posto investitora dolazi iz kontinentalne Evrope, 15 posto iz Azije i s Bliskog istoka, 12 posto iz Ujedinjenog Kraljevstva, a 8 posto iz Sjeverne Amerike. Prema vrsti institucije, 32 posto investitora su upravitelji fondova, 32 posto su banke ili privatne banke, 27 posto su centralne banke i zvanične institucije, 6 posto su osiguravajuća društva ili penzioni fondovi, a 3 posto su fondovi rizičnog kapitala.
Foto: Pixabay