EKONOMIJA

Izazovi i perspektive elektroenergetike: Treba li BiH nuklearnu elektranu?

Savjetovanje CIGRE u Neumu ponudit će raspravu o budućnosti energetskog sistema zasnovanog na čistoj – zelenoj energiji

Izazovi i perspektive elektroenergetike: Treba li BiH nuklearnu elektranu?

Šesnaesto savjetovanje Bosanskohercegovačkog komiteta Međunarodnog vijeća za velike električne sisteme (CIGRE) u nedjelju 22.oktobra u Neumu započinje četverodnevni rad uz učešće oko 500 stručnjaka i prezentsaciju više od 130 naučnih i stručnih referata, čiji su autori iz BiH i susjednih zemalja, okruglih stolova i prezentacija te izlaganja opreme zasnovane na novim tehnologijama. Skup započinje svečanom dodjelom priznanja CIGRE zaslužnim članovima, institucijama i kompanijama, a sutradan se nastavlja prezentacijom četiri uvodna referata. Fokusirani su na uticaju globalnog zagrijavanja na budućnost elektroenergetskih sistema; energetsku tranziciju; tržište energije i obnovljivih izvora i razvoj samog tržišta te kineske investicije u BiH i regionu.

Okrugli stolovi biće iskorišteni za raspravu o ograničenosti distributivnih i prenosnih kapaciteta za prihvat novih elektrana i trendovima u elektromobilnosti. Stručne prezentacije imat će Končar, Schneider Electric i ABB - Hrvatska, Go2Power – Srbija; Siemens i Omicron - Austrija; HUAWEI BiH; Nitdes - Banja Luka.

Među stručnim referatima čija će prezentacija biti održana u okviru rada 16 studijskih komiteta značajan broj je oni koji se osim na strogo stručne teme odnose i na pitanja koja interesuju širu javnost. To su referati autora iz Slovenije i Hrvatske o perspektivama i izazovima nuklearne energetike u Evropi kao izvora čiste energije i procjene ugroženosti zemlje od akcidenata na nuklearnoj elektrani. Sasvim je za očekivati da će tom prilikom biti postavljeno i pitanje hoće li i BiH graditi nuklearnu elektranu? Rudarsku javost interesuje kakva je sposobnost rudnika uglja i Elektroprivrede BiH da okončaju proces restrukturiranja čime bi se otklonile sumnje i neizvijesnosti  u pogledu sposobnosti rudnika da nastave s vremenski neograničenim poslovanjem.

Za stanovnike glavnog grada  BiH zanima kakvo će biti snabdijevanje električnom energijom  u slučaju prekida isporuke prirodnog plina. Stručnjaci već nekoliko godina tragaju za odgovorom zašto je u Termoelektrani Kakanj isključeno detonaciono čišćenje kotlova i koje su tehničke, ekonomske i okolinske posljedice.  Kako tvrde autori ovog referata štete zbog toga u posljednjih 23 godine iznose 76,67 miliona KM.  Kada bi se sistem aktivirao godsišnje uštede iznosile bi oko deset miliona KM. Nakon dvije godine od puštanja u pogon vjetroelektrane Podveležje u vlasništvu Elektroprivrerde BiH stručnjaci će iznijeti iskustva u njenoj eksploataciji i odgovoriti na pitanje zašto se na veoma niskim temperaturama lopatice sporo ili nikako ne okreću?

Dakle biće ovo velik i izuzetno zanimljivo savjetovanje. Pojedini mediji već pokazuju interes za ovaj skup o čemu svjedoči i pitanje jedne od redakcija da li će se na savjetovanju govoriti o umjetnoj interligenciji u elektroenergetskom sektoru.  Odgovor je hoće i to u nekoliko referata.

Predsjednik Bosanskohercegovačkog komiteta Međunarodnog vijeća za velike električne sisteme Edhem Bičakčić je u povodu održavanja 16. Savjetovanja CIGRE  uvjeren da će se po ko zna koji put potvrditi da je CIGRE mjesto za stručno i naučno promicanje i raspravljanje o budućnosti energetskog sistema zasnovanog na čistoj – zelenoj energiji.

Hajdar Arifagić

Foto: Pixabay

Štampa
Kategorije: EKONOMIJA
Ocjeni ovaj članak:
4.0
Molimo prijavite se ili registrirajte da biste mogli dodavati komentare.