Drugi radni dan 16.savjetovanja Bosanskohercegovačkog komiteta Međunarodnog vijeća za velike električne sisteme (CIGRE) započeo je pesimističkim saznanjem da je stanje u rudnicima uglja katastrofalno: gubici u većini rudnika premašuju osnovni kapital, radnici su bolesni (svakog dana na bolovanje ode njih 400-500), oprema je zastarila, uslovi za rad su teški, veliki je broj invalida rada a nezadovoljstvo komorata neprekidno. Saznanja o tome predočio je dr. Edin Lapandić, vodeći stručnjak za rudarstvo u Elektroprivredi BiH u referatu grupe autora o dostignutom nivou prestruktukturiranja rudnika u sastavu Koncerna EPBiH.
Programski odbor Savjetovanja napravio je dobar potez kada je odlučio da se o tome ovom prilikom na Studijskom komitetu Ekonomija i razvoj sistema govori javno i bez dlake na jeziku. To je važno i zbog činjenice da oko 80 posto električne energije Elektroprivreda BiH proizvodi u termoelektranama što znači da će ako rudnici stanu i propadnu propasti i Elektroprivreda BiH, njeni potrošači i cijeli sistem, ne samo elektroenergetski. Ta činjenica građanima i vlastima treba da otvori oči: prvima da znaju šta ih čeka a drugima da što je moguće hitnije poduzmu sve mjere kako bi se neodložni proces prestrukturiranja okončao čime bi se otklonile sumnje i neizvijesnost u pogledu sposobnosti rudnika da nastave s vremenski neograničenim poslovanjem. Kako će se sve završiti zavisi i od toga da li će, ili ne, biti izgrađen blok 7 Termoelektrane Tuzla što bi za rudnike i rudare bilo spasonosno.
Ekskluzivno i to baš u ovoj prilici Lapandić je saopštio da će Elektroprivreda BiH prije no što istekne ovaj mjesec finansijski intervenisati kako bi se sunovrat rudnika usporio, moguće i odgodio.
Među radovima koji su tokom dana prezentirani na ovom i ostalih 15 studijskih komiteta bilo je riječi o inovacijama, tehničkim rješenjima, aktuelnim procesima (poput dekarbonizacije), eksperimentalnim istraživanjima, iskustvima iz prakse s posebnim naglaskom na korištenje solarne energije i vjetroelektrana... Izuzetno interesovanje ne samo na osnovu prisutnosti već i po broju učesnika u raspravi izazvao je okrugli sto o trendovima u elektromobilnosti i izlaganja Harisa Muratovića iz Porschea u BiH i Bojana Križa jednog od vodećih stručnjaka za ovu oblast iz Slovenije. Uvodničari su osim njih bili i dr. Adnan Bosović (BiH) i dr Janez Humar (Slovenija). Porsche će, najavljeno je, u vrlo kratkom roku u BiH instalirati još dvadesetak brzih punionica uz ceste na kojima ih nema ili ih ima nedovoljno.
Gost iz Slovenije fokusirao se na razvoj proizvodnje elektromobila u dalekoj budućnosti i smjelo najavio da će u 2100. godini svi automobili na svijetu za pogon koristiti nuklearnu energiju "u količini koja može stati u jedan fildžan". Time je na izvjestan način fokus Savjetovanja sa termoelektrana, uglja i brojnih tehničkih informatičkih tema usmjerio na sistem i okolinu, odnosno istoimeni studijski komitet na kojem će ove srijede biti prezentirana dva referata autora iz Hrvatske o perspektivama i izazovima nuklearne energetike u Evropi kao izvoru čiste energije i analize za procjenu ugroženosti zemlje od akcidenata na nuklearnoj elektrani.
Unatoč burnom danu i intenzivnom radu drugi dan Savjetovanja okončan je svečanošću na kojoj je predsjednik Bosanskohercegovačkog komiteta CIGRE Edhem Bičakčić uručio priznanja autorima najboljih referata što je na ovom savjetovanju učinjeno prvi put odkako se održava. More je u Neumu cijeli dan bilo mirno, a bura je počela puhati tokom noći. Srećom ništa dramatično do početka novog, posljednjeg radnog dana ovog savjetovanja i otvaranja još nekih tema o kojima stručnjaci kadkad šute a javnost spekulira.
Hajdar Arifagić
Foto: