-
Solidan rast BDP-a od 2,5% u 2024. godini uprkos brojnim izazovima, uključujući slab oporavak izvoza, poplave i zastoj na EU integracijskom putu.
-
Prvi kvartal 2025. godine donio je rast izvoza od 6,9%, što ukazuje na oporavak inostrane tražnje, dok većina ostalih makroekonomskih indikatora pokazuje negativna pomjeranja poput ubrzane inflacije, pada prometa maloprodaje i negativnih trendova industrijske proizvodnje.
-
Predviđanja za cijelu 2025. godinu idu u pravcu da će ekonomija Bosne i Hercegovine ostvariti umjereni rast BDP-a od 2,7%, potaknut finalnom potrošnjom, investicijama, te oporavkom izvoza.
-
Fokus na napredak na EU integracijskom putu, uključujući usvajanje ključnih EU zakona i otpočinjanje pregovora, mogao bi značajno doprinijeti političkoj stabilizaciji, ali i ekonomskom razvoju.
(Sarajevo, 15.05.2025.) – Ekonomija Bosne i Hercegovine je ostvarila solidan ekonomski rezultat u 2024. godini mjereno rastom bruto društvenog proizvoda koji je uvećan za realnih 2,5% u poređenju sa prethodnom godinom i to uprkos nizu izazova s kojima se Bosna i Hercegovina suočavala tokom godine. Kao ključni izazovi mogu se izdvojiti slab oporavak tražnje za bh. izvoznim proizvodima od strane zemalja Eurozone, poplave iz oktobra koje su odnijele ljudske žrtve, nanijele značajnu materijalnu štetu, te prekinule ključni željeznički pravac ka luci Ploče u Hrvatskoj, a sve praćeno pogoršanom političkom situacijom i zastojem na EU integracijskom putu.
„Kao i mnogo puta do sada, finalna potrošnja je jedan od nosilaca rasta jer je učešće ove komponente u ukupnom BDP-u na nivou 83%, te bilježi realan rast od 2,1% na godišnjem nivou, što je ekvivalent realnoj vrijednosti od 760 miliona KM. Ipak, najznačajnija pozitivna dimenzija ekonomskog privređivanja u Bosni i Hercegovini u 2024. godini predstavlja rast investicija od 13,6% (+1,45 milijardi KM) što je ohrabrujući znak i solidna osnova za budući ekonomski razvoj. Kao i obično, negativan uticaj na kretanje BDP-a dolazi sa strane vanjskotrgovinske razmjene gdje Bosna i Hercegovina i dalje bilježi značajan trgovinski deficit (2024.: 12,58 milijardi KM) ali i nepovoljnu dinamiku rasta komponenti razmjene na način da je u 2024. godini uvoz uvećan za 3,2%, a da je izvoz smanjen za 3,7% na godišnjem nivou. Negativna tendencija iz robne vanjskotrgovinske razmjene je djelimično ublažena kroz rast izvoza u segmentima usluga kao što je turizam (9,6%) i IT usluge (6,6%), a tu su i tradicionalno rastuće doznake iz inostranstva (9,2%), te uvećan obim direktnih stranih investicija (12,1%). Osim navedenog, treba izdvojiti činjenicu da je Bosna i Hercegovina u 2024. godini bila u grupi zemalja sa najmanjom prosječnom inflacijom (1,7%), dok su npr. zemlje iz regiona uglavnom bile iznad nivoa od 2% (Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Albanija)“, istakli su analitičari sektora Istraživanje, strategija i ESG upravljanje Raiffeisen banke u Bosni i Hercegovini.
Ipak, prvi kvartal 2025. godine donosi određene promjene na način da je napravljen pozitivan iskorak na planu vanjskotrgovinske razmjene kroz rast izvoza od 6,9% što je nakon dužeg perioda veći nivo rasta u odnosu na dinamiku uvoza (5,5%), što ukazuje na oporavak potražnje za bh. proizvodima od strane EU (5,2%) i CEFTA zemalja (13,4%) i služi kao osnova za pozitivno predviđanje daljeg razvoja ovog segmenta BDP-a. S druge strane, ostali makroekonomski indikatori bilježe određena negativna pomjeranja u smislu da je inflacija značajno ubrzala (3,3%), dinamika prometa maloprodaje je potonula u negativnu zonu (-2,9%), industrijska proizvodnja je ostala u negativnom području (-2,5%), dok je tržište rada pokazalo određeno smanjenje broja zaposlenih u poređenju sa krajem 2024. godine što je dijelom posljedica cikličnog kretanja na tržištu rada, a dijelom i rezultat povećanja iznosa minimalne plaće na 1.000 KM.
Ovi trendovi očigledno predstavljaju izazove za ekonomsku otpornost Bosne i Hercegovine, ali smatramo da će doći do stabilizacije u preostalom dijelu tekuće godine kroz oporavak maloprodaje, industrijska proizvodnja bi trebala osjetiti benefite rasta izvoza, dok tržištu rada treba određen period za stabilizaciju nakon promjene legislative u tom dijelu. Konkretno, u 2025. godini očekujemo dalji postupni oporavak ekonomije sa realnim rastom BDP-a od 2,7% godišnje, vođen privatnom potrošnjom, investicijama i poboljšanjem izvozne komponente. U tom smislu predviđa se blagi oporavak industrijske proizvodnje i izvoza nakon godinu i po negativnih recesijskih trendova, uz blagi rast prometa maloprodaje od 3% godišnje, podržan daljim rastom prosječnih plaća od 10%, te daljim rastom kreditiranja stanovništva od 8%. Uz navedeno, predviđa se dalji stabilan doprinos uslužnog sektora koji je povezan sa rastućim segmentom turizma. Istovremeno očekujemo da će se cjenovni pritisak produžiti na cijelu tekuću godinu prvenstveno kroz segmente hrane i usluga, a također postoje određene najave da bi moglo doći do daljih korekcija cijena električne energije i vode što bi nivo potrošačkih cijena svakako podigao iznad 2% koji se smatra ekonomski prihvatljivim (projekcija inflacije za 2025 je 3% na prosječnom nivou).
Posebnost nastupajućeg perioda je u tome što se očekuje povećan interes za ulaganja u zelenu energiju, energetsku efikasnost i digitalizaciju izvozno orijentiranih, ali i velikih domaćih kompanija zbog uticaja i usklađivanja sa novim EU ESG regulativama. U tom smislu treba naglasiti energetski sektor Bosne i Hercegovine kao strateški sektor ekonomije, koji ima ključnu ulogu u procesu tranzicije na obnovljive izvore. Bosna i Hercegovina se potpisivanjem Sofijske deklaracije obavezala na dekarbonizaciju energetskog sektora do 2050. godine, u uvjetima kada energetski bilans zemlje još uvijek uveliko ovisi o termoelektranama. Planirana su značajna ulaganja u projekte obnovljivih izvora energije (solari, vjetroelektrane, hidroelektrane, biomasa i dr.), uz ulaganja u optimizaciju rada termoblokova u tranzicijskom periodu.
“Konačno, ispred Bosne i Hercegovine predstoji vrlo izazovan period rješavanja političkog zastoja koji se prvenstveno manifestuje kroz parlamentarnu krizu i stagnaciju na putu EU integracija. Svakako da bi usvajanje preostala dva EU zakona, imenovanje glavnog pregovarača za proces pregovora o pristupanju sa EU i formalno otpočinjanje pregovora sa EU bilo vjetar u leđa daljem ekonomskom razvoju, investicijskoj klimi, ali i kreditnom rejtingu Bosne i Hercegovine. Ekonomski aspekt daljeg napretka na EU integracijskom putu bi posebno bio vidljiv kroz usvajanje Reformske agende BiH koja je preduvjet za učešće u Planu rasta za Zapadni Balkan, a koji je vrijedan 6 milijardi EUR i koji nudi finansijske poticaje za ubrzanje reformi, pri čemu Bosna i Hercegovina može računati na 1,5 milijardi EUR iz navedenog Plana”, navode analitičari Raiffeisen banke u Bosni i Hercegovini.