U Federaciji Bosne i Hercegovine dramatično pada broj zaposlenih, izvještava Indikator.ba.
Prema zvaničnim podacima iz saopštenja Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine, u decembru 2024. godine bilo je 551.452 zaposlenih u entitetu, a taj broj na kraju marta ove godine pao je na 542.803.
To znači da je 8.649 zaposlenih manje samo za tri mjeseca 2025. Broj zaposlenih smanjen je za 4.589 u januaru, za 1.733 u februaru i za 2.327 u martu.
Uprkos tvrdnjama predstavnika federalne Vlade kako su ekonomisti promašili i kako nije došlo do masovnih otkaza, zvanične brojke govore suprotno. Ili možda premijeru i ministrima ova brojka nije velika?
Federalna privreda trpi velike posljedice odluka vlasti o neizdržljivim nametima na poslodavce, čiji efekti su iz mjeseca u mjesec sve vidljiviji, a za očekivati je da će se protegnuti na duže razdoblje. Oni se ne ogledaju samo u padu zaposlenosti, nego se odražavaju na novčani tok, finansijske obaveze kompanija, finansijski rezultat koji će na kraju trpjeti, a što će tek biti poznato kada budu objavljeni izvještaji o poslovanju.
Za očekivati je i povećan broj prestanka rada, stečajeva i likvidacija.
Enorman rast minimalne plate i nameta privredi rezultirao je rastom inflacije, a što je potvrdila i Centralna banka BiH. Inflacija je u decembru 2024. godine bila 2,2 posto, a u februaru 2025. godine je već skočila na 3,5 posto. Za ovu godinu CBBiH predviđa agegiranu inflaciju od 4,2 posto.
Ukupna industrijska proizvodnja u Federaciji Bosne i Hercegovine u februaru 2025. godine u odnosu na februar 2024., kalendarski prilagođena, manja je za 6,0%, nakon mršavog rasta u januaru od 1,5 posto, prema podacima Zavoda za statistiku FBiH.
Jedino kome je bolje jeste državi - iako je broj zaposlenih u padu, iako industrijska proizvodnja pada, uplata javnih prihoda bilježi rekordne nivoe - već je u martu prešla na dvocifrene stope rasta povećana je za nevjerovatnih 11,94 posto. U martu je i rast indirektnih poreza bilježio povećanje od 8,8 posto, dok je u prva tri mjeseca rast bio 4,6 posto.
Samo usporedba priliva u Fond PIO pokazuje koliko je, među ostalim, i minimalna plata uticala na povećanje prihoda. U prva tri mjeseca ove godine uplaćeno je 1,502.398.335 KM, a u istom periodu godinu ranije 1.305.881.073 KM, što je bezmalo 200 miliona KM više.
Sve navedeno govori da je ekonomska aktivnost u padu, a ne u porastu kako vlast pokušava prikazati i nužno je preduzeti ozbiljne korake za zaustavljanje negativnog trenda i propadanje privrede.
Foto: Pixabay