Nakon dvije uzastopne godine pada, najveće kompanije u jugoistočnoj Evropi zabilježile su povratak rastu prihoda i dobiti u 2025. godini. Prema najnovijoj rang-listi "SEE TOP 100" koju je objavio SeeNews, ukupni prihodi 100 najvećih nefinansijskih kompanija u regiji dostigli su 196,8 milijardi eura – što predstavlja rast od 2,4% u odnosu na prethodnu rang-listu. Ipak, uprkos ovom oporavku, rezultati su i dalje ispod rekordnih nivoa zabilježenih 2022. godine.
Najnovija godišnja analiza portala SeeNews – 19. izdanje, objavljeno 10. novembra 2026. godine – pokazuje da su velike regionalne kompanije uspjele da se vrate na putanju rasta, bez obzira na nestabilnost globalnog tržišta i usporavanje ekonomske aktivnosti.
Ukupna neto dobit kompanija obuhvaćenih rang-listom porasla je za 4,5%, na 9,2 milijarde eura, ali je i dalje ostala ispod rekordnih 10,3 milijarde eura ostvarenih 2022. godine. Poređenja radi, ukupni prihodi najvećih kompanija u regiji 2022. godine iznosili su 223,9 milijardi eura, što pokazuje da ekonomski oporavak još uvijek nije u potpunosti nadoknadio gubitke iz prethodnih godina. Svaka treća velika kompanija bilježi pad prihoda. Iako ukupni rezultati pokazuju poboljšanje, finansijska situacija nije jednako povoljna za sve kompanije.
Prema podacima portala SeeNews, otprilike trećina kompanija na rang-listi prijavila je niže prihode u odnosu na prethodnu godinu. Ovaj udio ostao je gotovo nepromijenjen drugu godinu zaredom. Istovremeno, 17 od 100 najvećih kompanija u jugoistočnoj Evropi završilo je 2025. godinu s gubitkom.
Ovi podaci ukazuju na to da je rast regionalne ekonomije neravnomjeran, te da veličina kompanije nije garancija stabilne profitabilnosti.
Rang-lista obuhvata najveće nefinansijske kompanije iz deset zemalja: Sjeverne Makedonije, Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Moldavije, Crne Gore, Rumunije, Srbije i Slovenije. Rumunski energetski div OMV Petrom ostaje najveća kompanija Rumunska naftna i plinska kompanija OMV Petrom – u većinskom vlasništvu austrijske grupacije OMV – zadržala je vodeću poziciju na regionalnoj rang-listi. Njen prihod u 2025. godini porastao je za 7,6%, na 7,1 milijardu eura, čime je postala najveća kompanija u jugoistočnoj Evropi prema visini prihoda. Međutim, ovaj rast prodaje nije bio praćen poboljšanjem profitabilnosti. Neto dobit OMV Petroma pala je na 601,7 miliona eura, zbog čega je kompanija izgubila poziciju regionalnog lidera prema ostvarenoj dobiti. Prema analizi, na rezultate su uticale niže cijene sirove nafte i veće porezno opterećenje. I druge velike energetske kompanije u regiji suočile su se sa sličnim pritiscima.
Jedna od najznačajnijih promjena u regionalnoj ekonomiji jeste sve veći uticaj sektora maloprodaje. U 2025. godini, maloprodajne kompanije obuhvaćene rang-listom ostvarile su rekordnih 54,4 milijarde eura prihoda, što čini približno 28% ukupnog prihoda 100 najvećih kompanija.
Posljedično, maloprodaja je postala najveći sektor na rang-listi prema visini prihoda, nadmašivši kompanije iz naftne i plinske industrije. Rast u sektoru maloprodaje potaknut je porastom realnih plata širom regije, što je dovelo do veće potrošnje domaćinstava. Ipak, uprkos rekordnim prihodima, profitabilnost maloprodajnih kompanija je opala. Njihova ukupna neto dobit smanjila se na približno 1,2 milijarde eura, u poređenju sa oko 1,5 milijardi eura godinu ranije. Glavni razlozi za to su veći troškovi sirovina, transporta i poslovanja. Istovremeno, veliki međunarodni maloprodajni lanci nastavili su ulagati u širenje svojih prodajnih mreža, izgradnju logističkih kapaciteta i razvoj infrastrukture za e-trgovinu.
Podaci iz liste „SEE TOP 100” ukazuju na značajan ekonomski trend: kompanije mogu ostvarivati veće prihode, a istovremeno se suočavati sa smanjenjem profitnih marži. Ovo je posebno izraženo u sektorima trgovine i energetike, gdje fluktuacije cijena, operativni troškovi i poreske obaveze značajno utiču na konačne finansijske rezultate. Za banke su ovakvi trendovi važni prilikom procjene kreditne sposobnosti korporativnih klijenata. Kompanija sa rastućim prihodima ne mora nužno imati i poboljšanu sposobnost otplate kredita, ukoliko njeni troškovi rastu brže od prodaje.
Za investitore, ovi rezultati ukazuju na to da je pri procjeni kompanija neophodno analizirati ne samo prihode, već i profitabilnost, nivo zaduženosti i novčane tokove.
Na listi od 100 banaka, Bugarska je najzastupljenija sa 16 banaka, a slijedi je Rumunija sa 14, dok Srbija te Bosna i Hercegovina imaju po 12 banaka. Hrvatska i Slovenija imaju po devet, Albanija osam, Makedonija i Kosovo po šest, a Moldavija i Crna Gora po četiri banke. Zanimljiv slučaj na ovoj rang-listi je srpska ALTA banka, kojoj je Narodna banka Srbije prije desetak dana oduzela dozvolu za rad. Ona je zabilježila značajan skok u 2025. godini, pomjerivši se sa 89. na 67. mjesto. Njena imovina dostigla je 1,66 milijardi eura, što predstavlja rast od 59,78 posto. Zabilježen je pad neto dobiti: iznos za prethodnu godinu bio je 11,7 miliona eura, u poređenju sa 13,7 miliona eura u 2024. godini.
Prvo mjesto zadržala je rumunska Banca Transilvania, sa imovinom od 41,267 milijardi eura – što je povećanje od 14,18 posto. Njena neto dobit za prethodnu godinu iznosila je 803,2 miliona eura, u poređenju sa 710 miliona eura godinu ranije. Na drugom mjestu nalazi se Banca Comerciala Romana, također iz Rumunije, sa imovinom od 25,933 milijarde eura, godišnjim rastom od 9,57 posto i neto dobiti od 624,4 miliona eura. Treće mjesto zadržala je hrvatska Zagrebačka banka, sa imovinom od 23,263 milijarde eura – što je povećanje od 9,88 posto – i neto dobiti od 509,8 miliona eura.
Cjelokupna ljestvica dostupna je za preuzimanje OVDJE
Foto: Pixabay