Ekonomski rast zemalja Zapadnog Balkana ostat će prigušen tokom 2026. i 2027. godine, pod uticajem prelijevanja posljedica konflikta na Bliskom Istoku, uporne inflacije i produbljene neizvjesnosti. Da bi se zadržao zamah reformi u zemljama regiona koje se suočavaju sa manjkom radne snage, povećanje učešća stanovništva na tržištu rada bit će od ključnog značaja, pokazuju procjene u danas objavljenom izvještaju Grupacije Svjetske banke.

Prognoze iz Redovnog ekonomskog izvještaja za Zapadni Balkan pokazuju da će kombinovani ekonomski rast Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije dostići 2,8 % u 2026. što je 0,3 procentna poena ispod prethodnih projekcija. Očekuje se skromno ubrzanje rasta na 3,2 % u 2027. godini.

„Globalna neizvjesnost i geopolitičke tenzije obuzdavaju rast na Zapadnom Balkanu, a rastuće cijene predstavljaju direktan udar na novčanike građana,“ kaže Xiaoqing Yu, direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan. „I dok kreatori politika koriste kratkoročne fiskalne mjere da suzbiju efekte ovih pritisaka na domaćinstva i preduzeća, naš izvještaj pokazuje da su radna mjesta ključ za dugoročni ekonomski napredak. Zapadni Balkan ima veliki izvor neiskorištenih talenata – žene, mlade i druge koji žele da rade ali su suočeni sa realnim preprekama. Njihovo uključivanje u radnu snagu jedan je od najefikasnijih koraka koje region može da poduzme i ojača svoju ekonomiju.“

Projektovana stopa rasta za Kosovo za 2026. godinu je najbrža u regionu, sa oko 3,7 posto, kako se dio političke neizvjesnosti iz 2025. godine smanjuju. Očekuje se da će Srbija, najveća ekonomija u regionu,
zabilježiti rast od 2,7 posto u 2026. godini, 0,3 procentna poena niže u poređenju sa prognozom iz jeseni 2025. godine zbog kontinuiranih problema i državnih preduzeća, nedostatka napretka u sljedećoj fazi strukturnih reformi i globalne i domaće neizvjesnosti. Predviđa se da će Bosna i Hercegovina zabilježiti najnižu stopu rasta u regionu od 2,5 posto, što odražava slabije izvozne performanse zbog utjecaja protivnika iz CBAM-a, kašnjenja i strukturnih reformi i ograničenog političkog zamaha za unapređenje reformske agende.

I srednjoročno, očekuje se da će regionalni rast postepeno ojačati na 3,2 posto u 2027. i 3,7 posto u 2028. godini, ostajući iznad projekcija za eurozonu, jer se očekuje smanjenje inflacije, jačanje domaće potražnje i poboljšanje vanjske potražnje. Međutim, neizvjesnost ostaje visoka i izgledi zavise od razvoja vanjskih uvjeta i napretka u domaćim reformama. Konvergencija prema nivou dohotka po glavi stanovnika u EU ovisit će od održivih reformi za povećanje produktivnosti, jačanje zdravstvenih i obrazovnih rezultata, povećanje učešća radne snage i poboljšanje efikasnosti ulaganja.

Tabela 1. Izgledi za Zapadni Balkan, 2023–28
(Realni rast BDP-a po tržišnim cijenama, u procentima)

 Izvor: Svjetska banka.

Napomena: Procjene i projekcije odražavaju podatke dostupne do 25. marta 2026. e = procjena, f = projekcija.

BDP = Bruto domaći proizvod.

Stanovništvo Zapadnog Balkana, prema ovom izvještaju, stari brže nego bilo gdje u Evropi. Tokom naredne decenije najmanje jedna od pet osoba u regionu bit će starija od 65 godina. U međuvremenu, radno aktivno stanovništvo, uključujući i fakultetski obrazovane i fizičke radnike, u potrazi je za boljim platama i perspektivama u inostranstvu. Paradoks je da se nestašica radne snage osjeća u ključnim sektorima, iako je mnogo ljudi isključeno iz radne snage ili su jednostavno odustali od traženja posla.

Izvještaj ukazuje i na nedovoljno iskorišten kapital: žene, mlade i ostale koji žele da rade, ali se suočavaju sa preprekama za ulazak na tržište rada. Ukoliko bi stopa učešća radne snage bila ista kao u usporedivim zemljama Evropske unije, to bi značilo dodatnih 2.8 miliona raspoloživih radno sposobnih stanovnika. Samim uključivanjem više žena u radnu snagu godišnje stope rasta porasle bi za 0.35 procentnih poena.

Rad bi, prema navodima izvještaja, trebalo učiniti atraktivnijim izborom – počevši od poreskih i propisa o socijalnim beneficijama, zbog kojih je u mnogo slučajeva ostanak kod kuće finansijski sigurniji izbor. U većini zemalja Zapadnog Balkana, na primjer, prijavljivanje bilo kakvog prihoda od rada istovremeno diskvalifikuje pojedince iz programa beneficija za siromašne, čineći zaposlenje finansijskim rizikom umjesto nagradom. Također se ističe i potreba za priuštivom njegom djece i starih, boljim obukama za rad, kao i radnim mjestima koja nude realnu fleksibilnost i adekvatne uslove rada, uključujući i za online radnike.