U BiH je za devet mjeseci ove godine uvezeno zlato u vrijednosti od 1,645 miliona maraka, što je gotovo tri puta više u odnosu na isti period lani, a razlog je, kažu upućeni, konstantan rast cijene ovog plemenitog metala.
Prilikom uvoza zlata, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, od januara do kraja septembra ove godine naplaćene su dažbine u iznosu od 281.324 marke.
U isto vrijeme lani, pokazuju podaci UIO BiH, uvezeno je zlato u vrijednosti od 561.669 maraka, dok je na dažbine otišlo 96.350 KM.
Ovog plemenitog metala u raznim oblicima najviše je, kako je navedeno, stiglo iz Italije, zatim Slovenije, Kine i Njemačke.
Trgovci nakitom širom Srpske tvrde da cijene zlata konstantno rastu, zbog čega su i oni prinuđeni da prate kretanja na svjetskim berzama, što se djelimično odrazilo i na potražnju. Oni koji pazare ovu robu uglavnom to, kažu trgovci, čine u tradicionalnim prilikama poput babina i vjenčanja.
Direktor bijeljinske zlatare “Škorpion” Dragan Lukić rekao je za “Glas Srpske” da je cijena zlata višestruko skočila.
- Gram zlata prošle godine je bio oko 90 maraka, međutim, sada se ne može naći ispod 180 KM. Cijena zlata je u roku od godinu dana drastično skočila i neko ko je za 100 maraka lani mogao da kupi gram, danas ne može ni pola - istakao je Lukić i dodao da neko ko je lani uložio u zlatni nakit danas ima gotovo tri puta vredniji komad.
Vlasnik zlatare “Šarm” u Banjaluci Saša Koštica istakao je da su u proteklih devet mjeseci imali manje posla nego lani te da građani kupuju najsitniji nakit, najčešće dukate.
- Gram zlata trenutno košta 180 maraka, što je za tridesetak maraka više u odnosu na lani. Uzimajući u obzir situaciju u svijetu, stanovnici su dosta oprezniji prilikom trošenja novca, kupuju samo ono što moraju - kazao je Koštica i dodao da će, kako stvari trenutno stoje, cijena zlata i dalje rasti.
Da cijena zlata neće ostati na ovom nivou, tvrdi i suvlasnik trebinjske zlatare “Rubin” Rašo Ninković. Prema njegovim riječima, gram zlata u Trebinju se kreće od 160 do 170 maraka.
- Potražnja nije ni blizu kao prošle godine, ali kad sve oko sebe sagledamo, ne možemo reći da nismo zadovoljni prodajom. Sreća je u tome što graničimo sa Hrvatskom i Crnom Gorom, gdje je zlato dosta skuplje, zbog čega nam dosta kupaca dolazi iz komšiluka - kazao je Ninković i dodao da najviše prodaju minđuše, ogrlice, kao i drugi nakit do 500 maraka.
Štednja
Prema riječima ekonomiste Marka Đoge, naš narod nema naviku da štedi u zlatu ili drugim plemenitim metalima.
- Čisto sumnjam da se ovi proizvodi kupuju da bi se čuvali u banci ili slično. Ovi skupocjeni proizvodi se uvoze i kupuju u čisto luksuzne svrhe ili ga kupuju firme koje se bave proizvodnjom nakita. Uvoz zlata ne govori o ekonomiji BiH - smatra Đogo.