EKONOMIJA

Lanjski vanjskotrgovinski deficit BiH 14 milijardi KM!

Izvoz je pao za 440 miliona KM, a uvoz skočio za 480 miliona KM

Lanjski vanjskotrgovinski deficit BiH 14 milijardi KM!

Podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH o vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH u 2024. godini otkrivaju zabrinjavajući trend: značajan rast uvoza i pad izvoza, što je rezultiralo rekordnim vanjskotrgovinskim deficitom od skoro 14 milijardi KM.

Vanjskotrgovinski deficit u robnoj razmjeni BiH u protekloj godini iznosio je 13,82 milijarde KM. Izvoz je pao za 440 miliona KM, a uvoz skočio za 480 miliona KM.

Prema podacima UIO-a BiH, u prošloj godini uvoz je iznosio 30,43 milijarde KM, dok je godinu dana prije uvoz iznosio 29,95 milijardi KM. S druge strane, u prošloj godini izvezli smo robe u vrijednosti 16,61 milijardu, a godinu prije 17,05 milijardi KM.

Najznačajniji vanjskotrgovinski partner BiH je Hrvatska, u koju smo najviše izvezli, ali i iz nje najviše uvezli. Naime, u Hrvatsku je izvezeno robe u vrijednosti od 2,62 milijarde KM, dok je iz te susjedne zemlje uvezeno robe u vrijednosti od 5,87 milijardi KM.

Nažalost, prognoze ekonomista za godinu u koju smo tek ušli nisu dobre.

- Doći će do pogoršanja uslova vanjskotrgovinske razmjene, što će slabiti njezinu ekonomsku aktivnost i voditi porastu zaduženja. Tim više što će u idućoj godini, po običaju, sve ovo staviti na stranu i otpočeti predizborna kampanja", kazao je za Buku ekonomist Vjekoslav Domljan.

Ekonomista Admir Čavalić rekao je za Nezavisne da, nažalost, zbog međunarodnih okolnosti teško možemo očekivati oporavak izvoza.

- Ove godine čak možemo očekivati stagnaciju ili pad izvoza, prije svega zbog stanja njemačke ekonomije. Pratimo podatke iz decembra prošle godine, ali i sada u januaru, i situacija se ne popravlja ni ekonomski ni politički u Njemačkoj. To nije dobro za BiH, ali ni za druge članice EU-a. Ovakvo stanje umanjuje naše izvozne potencijale. Oko 70% naše vanjskotrgovinske razmjene vezano je uz ekonomiju EU-a, čiji je centar Njemačka. To stvara dozu pesimizma. Uz to, postoje i druge negativne ekonomske okolnosti u kontekstu zakona i uredbi unutar same BiH", objasnio je Čavalić.

Foto: Pixabay

Štampa
Kategorije: EKONOMIJA
Ocjeni ovaj članak:
Nema ocjena
Molimo prijavite se ili registrirajte da biste mogli dodavati komentare.