Tržište telefona u Bosni i Hercegovini bilježi kontinuiranu i stabilnu potražnju, potaknutu tehnološkim razvojem i sve većom potrebom stanovništva za savremenim komunikacionim uređajima.
Trenutni tržišni trendovi ukazuju na rast interesa za telefone sa naprednim funkcionalnostima, kvalitetnijim kamerama, većim kapacitetom memorije i dugotrajnijom baterijom, kao i za uređaje koji podržavaju savremene mrežne i softverske standarde, kaže struka.
Istovremeno, prisutna je i stabilna potražnja za pristupačnijim modelima koji zadovoljavaju osnovne komunikacione i multimedijalne potrebe šire populacije.
Potreba za telefonima dodatno je izražena zbog njihove široke primjene u svakodnevnom životu, uključujući poslovnu komunikaciju, obrazovanje, pristup elektronskim uslugama, bankarstvu i online trgovini.
Telefoni su postali nezaobilazno sredstvo komunikacije i pristupa informacijama, što doprinosi stalnoj obnovi i rastu potražnje na tržištu. U savremenim uslovima, broj stanovnika u Bosni i Hercegovini koji ne posjeduju telefon je veoma mali, a telefoni su rasprostranjeni među svim starosnim i socijalnim grupama. Zbog toga se tržište u velikoj mjeri zasniva na redovnoj zamjeni postojećih uređaja novijim i tehnološki naprednijim modelima.
U Bosni i Hercegovini ne postoji domaća proizvodnja telefona niti razvijeni industrijski kapaciteti za njihovu izradu ili montažu, zbog čega se cjelokupna ponuda na domaćem tržištu zasniva na uvozu. Iz tog razloga, uvoz telefona predstavlja neophodan i kontinuiran proces kako bi se zadovoljile potrebe tržišta, osigurala raznovrsnost ponude i omogućilo praćenje globalnih tehnoloških trendova, kao i stabilno snabdijevanje domaćeg tržišta.
Tako je prema podacima Uprave za indirektno oporezovanje BiH koje je dobio Raport u prvih 11 mjeseci ove godine u našu zemlju uvezeno "telefonskih aparata, uključujući i telefone za mobilne radiotelefonske mreže ili druge bežične mreže..." vrijednosti 166,636,439.83 KM na šta je plaćeno 38,051,220.80 KM poreza.
Radi se o iznosu koji je ću obzirom na ukupnu cifru, ukoliko se nastavi ovogodišnji mjesečni prosjek, vjerovatno biti rekordan za jednu godinu (ili veoma blizu rekorda), obzirom da je za cijelu 2024. godinu uvezeno aparata u vrijednosti 181,735,641.50 KM (porez 41,447,930.17 KM).
Treba naglasiti da UIO evidentira i koliko je tih proizvoda uvezeno u kilogramima. U prvih 11 mjeseci ove godine je to 158,089.92 kilograma, prošle je bilo 182,306.59, dok je 2023. izmjerena količina bila 190,821.37 kilograma. Iako će iznos u novcu biti vjerovatno rekordno najveći, pregledom podataka iz posljednjih 15 godina vidi se da će težina uvezenih telefona biti najmanja u tom periodu, a to se može pripisati modernijim uređajima koji imaju znatno manju težinu nego ranijih godina.
Podsjetimo, uvoz telefona u Bosnu i Hercegovinu vrši se u skladu sa važećim carinskim, poreskim i tehničkim propisima. Predmet uvoza su telefoni namijenjeni daljoj prodaji na domaćem tržištu, a roba se uvozi od stranih dobavljača uz odgovarajuću prateću dokumentaciju.
Propisi kažu, da se prilikom uvoza obračunavaju se propisane dažbine, uključujući carinu (ukoliko je primjenjiva), porez na dodanu vrijednost (PDV), kao i eventualni drugi troškovi u skladu sa zakonima i pravilnicima Bosne i Hercegovine. Uvoznik je obavezan osigurati da proizvodi ispunjavaju tehničke i regulatorne zahtjeve koji važe na tržištu Bosne i Hercegovine.
Pregled uvoza u posljednjih 10 godina:
2024. - 181,735,641.50 KM (porez 41,447,930.17 KM)
2023. - 176,370,414.97 KM (porez 40,073,905.25 KM)
2022. - 157,645,107.02 KM (porez 35,891,916.41 KM)
2021. - 132,536,747.30 KM (porez 30,202,774.61 KM)
2020. - 130,921,787.25 KM (porez 29,799,633.52 KM)
2019. - 167,919,958.69 KM (porez 38,190,492.94 KM)
2018. - 159,423,845.81 KM (porez 36,223,241.59 KM)
2017. - 165,951,219.37 KM (porez 37,760,958.53 KM)
2016. - 149,905,528.10 KM (porez 34,079,584.55 KM)
2015. - 109,285,680.65 KM (porez 24,849,208.59 KM)
Foto: IPhone - arhiv