Već godinama iznosi na bankovnim računima građana BiH rapidno rastu, što ekonomski stručnjaci pripisuju nedostatku mogućnosti za ozbiljne investicije, a s druge strane i stvaranju crnih fondova u teškim vremenima. Ukupni depoziti domaćih sektora veći su od 36,5 milijardi KM.
Prema podacima Centralne banke BiH, depoziti stanovništva premašili su 18,8 milijardi KM i za godinu su porasli za 1,94 milijarde KM.
Trend rasta bilježe i zemlje regiona pa su, prema podacima Hrvatske narodne banke, stanovnici susjedne države na kraju septembra prošle godine na računima imali 118,35 milijardi eura. Ušteđevinu najčešće čuvaju štednjom na računima ili oročenjem, ali imaju više mogućnosti ulaganja u vlasnički kapital i dionice investicijskih fondova, pa i investicijsko zlato, koje je građanima BiH još nedostupno. U BiH, čini se, kupovina nekretnina predstavlja najzastupljeniji vid čuvanja vrijednosti kapitala.
- Nemate puno mogućnosti kako da plasirate višak dohotka. Naše tržište kapitala nije toliko široko i svojim prinosima na određene investicije nije dovoljno zainteresiralo ljude. I za ulaganje u državne trezorske zapise je jako mali interes. Cijela regija ima isti problem i onda se ljudi opredjeljuju za najsigurnije, da čuvaju novac na banci, jer tada mu je novac najlikvidniji i može ga u svakom momentu uzeti sebi – kaže profesor Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru Nikola Papac.
S druge strane, Papac smatra da ukupan iznos štednje predstavlja nominalno veliku sumu novca, ali su individualne štednje nedovoljne za ozbiljnije investicije.
- Masa običnih, malih ljudi uštedila je nešto novca, kojeg drži stalno raspoloživim na računu i uopće ne razmišljaju da ga ulože i kapitaliziraju. Ukupan iznos je velika suma, ali individualno su u pitanju mali iznosi običnih ljudi koji razmišljaju skromnije – pojašnjava profesor Papac, izvještava Avaz.
Profesor iz oblasti finansija na Internacionalnom Burch univerzitetu Ermin Cero cijeni da je šteta što milijarde, koje na računima gube svoju vrijednost, nisu iskorištene.
- Šteta je višestruka. Gube se značajni iznosi na pasivnoj štednji zbog inflacije, jer je stopa inflacije veća od kamatnih stopa na depozite, pa realna vrijednost novca pada. Drugo, investicijski potencijal ekonomije je smanjen, jer u razvijenim zemljama višak se investira u projekte, na tržište kapitala, inovacije. I treće, ovo stvara višak likvidnosti kod banaka, što dodatno drži kamate niskim i na taj se način također demotivira ulaganje. Najlakši i najbrži način za iskorištavanje ovog potencijala je razvoj domaćeg tržišta obveznica, uz prateće javne kampanje kojima bi se građani edukovali o sigurnosti i prednostima ulaganja u ovakve instrumente – ističe Cero.
Foto: CBBiH