Nekvalitetni krediti u Bosni i Hercegovini nikada nisu bili manji, izvještava Indikator.ba.
Krediti koji kasne u otplati 90 dana ili više čine svega 3,5 posto ukupnih kredita na kraju prvog polugodišta ove godine, prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine.
Ukupni krediti na kraju juna 2024.iznosili su 24,79 milijardi KM, a od toga na nekvalitetne kredite otpada 864,2 miliona KM.
Koeficijant nenaplativih kredita u Bosni i Hercegovini je u stalnom padu. U istom periodu prošle godine bio je 4,2 posto.
Iako su banke u Bosni i Hercegovini prošle kroz turbulentne periode Covid-19 krize, a potom krize koju je uzrokovao rat u Ukrajini, zahvaljujući mjerama regulatora i opreznom upravljanju kreditnim rizicima, uspjele su postići visok stepen zdravlja svojih kreditnih portfelja.
Nekvalitetni krediti u Bosni i Hercegovini eskaliirali su nakon velike svjetske finansijske krize 2008. godine Istorijski najveći udio dostigli su u trećem kvartalu 2014. godine, čak 16,1 posto.
Istovremeno, na najniži nivo pala su i rezervisanja za nekvalitetne kredite, koje su iznosila na kraju juna 713,1 milion KM. Nekada je, u trećem kvartalu 2014. godina vrijednost rezervisanja premašivala 1,7 milijardi KM. Od tada bilježe konstantan pad, a prvi put sa se na iznos ispod jedne milijarde KM spustila u četvrtom kvartalu 2020. godine.
Nesumnjivo da su dobrom upravljanju kreditnim rizikom banaka, među ostalim, doprinijele i odluke entitetskih agencija za bankarstvo o privremenim mjerama za ublažavanje rizika rasta kamatnih stopa kojima je definisano da banke neće povećati kamatnu stopu iznad nivoa koji se smatra značajnim, ukoliko procijene da će to povećanje kamatne stope imati utjecaja na kreditnu sposobnost korisnika finansijske usluge i da će dovesti korisnika u status neizmirenja obaveza.
Trend u bh. bankama kada su u pitanju loši krediti dio su općeg trenda u zemljama regije (CEESE region) gdje se u većini zemalja, prema Bečkoj inicijativi, bilježi pad.
"Općenito, činjenica da je omjer NPL-a i omjer pokrivenosti ostaje stabilan, unatoč povećanju zaliha problematičnih kredita, ukazuje na to da bankarski sektor u regiji pokazuje otpornost
na vanjske šokove poput visoke inflacije i niske kupovne moć domaćinstava. Međutim, banke i supervizori moraju nastaviti s oprezom i poduzmati korake za ublažavanje svih negativne učinaka još uvijek neizvjesnog makroekonomskog i geopolitičkog okruženja na kreditne rizike potencijalnih priliva novih NPL-ova, navodi se u NPL Monitoru Bečke inicijative za prvi kvartal 2024.godine.
Foto: CBBiH