Objava ponude za preuzimanje Bosnalijeka, koju je najavila AS Grupacija, nešto je što smo dugo priželjkivali i čekali. Možda i predugo.
Ona je signal spremnosti moćne domaće poslovne grupacije da preuzme kontrolu u najvećem domaćem farmaceutu, a slijedom toga i punu odgovornost za njen dalji rast i razvoj.
Naklonjeni smo ovoj odluci jer u Bosnalijeku dugo niz godina zbog razuđene vlasničke strukture svjedočimo rastegljivoj korporativnoj odgovornosti i borbi za prevlast među dioničarima koja je nanijela štetu samoj kompaniji, njenoj reputaciji a posljedično i poslovanju.
Ta prevlast se jedino mogla ostvarivati kroz grupisanje pojedinih dioničara u blokove, ponekad i koketeriju sa državom, a što je rezultiralo sukobima među tim interesima i samim dioničarima. Sjetimo se kako su se održavale paralelne Skupštine dioničara (osim jedne koja se održavala u poslovnim prostorijama preduzeća bila je i druga u obližnjem restoranu), a kojim je autor ovih redova kao novinar i sam svjedočio.
Svo vrijeme imamo situaciju da ni jedan od krupnijih dioničara nema kontrolni paket.
Sjetimo se famoznog HADEN-a, koji je imao udio oko 29 posto, a što je bilo dovoljno da kroz savezništvo sa drugim dioničarima ostvaruje vladavinu u kompaniji.
Ipak, ta vladavina kroz cijelu istoriju novovremenog Bosnalijeka bila je porozna, oslobođala prostor za neodgovonorst, pa smo svjedočili i hapšenjima i sudskim procesima protiv čelnih ljudi ove kompanije Edina Arslanagića i Nedima Uzunovića s optužbama za teški kriminal.
Sigurno da ovakvi događaji nisu bili dobri za imidž kompanije, koja je perjanica domaće ekonomije s mnogo akumuliranog znanja i kompetencija i značajan bh. izvoznik. Mada treba priznati, sama kompanija se sa tim neželjenim događajima dobro borila.
AS Holding ušao je u vlasništvo Bosnalijeka kupovinom dionica HADEN-a 2020. godine, čime je pokazao ozbiljne namjere sa ovom kompanijom.
Ipak čekali smo pet godina na objavu ponude za preuzimanje, što se vjerovatno može objasniti obavezama koje je tešanjski gigant imao u konsolidaciji vlasništva u dioničkim društvima koje je reanije preuzeo (Klas, Vispak, Solana, Sprind...).
Teško je ocijeniti kakav će uspjeh imati ponuda, a puno će ovisiti od toga koliko će cjenovno biti atraktivna za postojeće dioničare kojih ima 5105.
Cijena neće samo trebati zadovoljiti zakonski uslov, ona mora uvažavati stvarnu snagu i potencijale društva. Bilo bi dobro ukoliko bi AS Grupacija uspjela u prvom naletu osigurati više od 30 posto vlasništa (sada ima oko 22 posto), što bi konačno značilo preuzimanje kontrole i trasiralo put za buduće ovladavanje kompanijom.
Eventualno preuzimanje od uspješne domaće grupacije značilo bi i punu odgovornost jednog vlasnika nad Bosnalijekom, što bi bilo dobra garancija za korporativnu stabilnost i ostvarivanje budućih razvojnih ciljeva. Podržavamo koncentraciju vlasništva jer će ona sigurno biti raskid sa lošom praksom u Bosnalijeku koju je ostavila "tanka" vlasnička struktura.
Ona bi definitivno mogla značiti i sahranjivanje državnih upliva, manjih ili većih, otvorenih ili prikrivrenih, u Bosnalijeku kojih je svojevremeno bilo.
Iako postoje tendencije da država i dalje gospodari nekim tržišno orijentisanim kompanijama, navijamo da slične procese vidimo u drugim društvima poput Sarajevo-Osiguranja, Energoinvesta...
Foto: Bosnalijek