Vlade Zapadnog Balkana još uvijek sudjeluju u smrtonosnom zagađenju ugljenom, pokazuje novi izvještaj za 2024. godinu.
Hronični propusti vlada zapadnog Balkana u provedbi zakona omogućili su da zagađenje sumpornim dioksidom (SO2) iz zastarjelih elektrana na ugljen u regiji premaši zakonska ograničenja šest puta, prema sedmom izdanju Bankwatchovog izvještaja Comply or Close, objavljenog danas. Zagađenje prašinom i dušikovim oksidima (NOx) iz postrojenja na ugljen također je nastavilo premašivati zakonske granice.
Sedam godina otkako su pravila o kontroli onečišćenja stupila na snagu u skladu s Ugovorom o energetskoj zajednici, 2024. godine emisije sumpornog dioksida iz elektrana na ugljen uključene u Nacionalne planove za smanjenje emisija (NERPs) Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije bile su zajedno šest puta veće od dopuštenih.
Prvi put, NERP elektrane na ugljen u Bosni i Hercegovini bile su najveći emiteri SO2, sa 212.840 tona – što je povećanje u odnosu na prethodnu godinu i 11,3 puta više od dozvoljenog. Slijedi Srbija s 205.925 tona, što je 4,6 puta više od dopuštenog.
U cijeloj regiji, emisije SO2 samo su se neznatno smanjile od 2018. A ograničenja emisija su 2024. bila stroža nego prethodnih godina, što je dovelo do još većeg jaza u usklađenosti.
Peti put od 2018. najveći pojedinačni zagađivač SO2 u 2024. bio je Ugljevik u Bosni i Hercegovini sa 112.943 tone – čak više nego prethodne godine. Njegov operater, podružnica Elektroprivrede Republike Srpske, potrošila je najmanje 85 miliona eura, finansiranih iz kredita Japanske agencije za međunarodnu suradnju, na jedinicu za odsumporavanje, ali je priznala da ne radi, djelomično i zato što je "ekonomski teret".
Čak šest jedinica u cijeloj regiji premašilo je svoje pojedinačne gornje granice za emisije sumpor dioksida više od deset puta – Ugljevik, Gacko, Tuzla 6 i Kakanj 7 u Bosni i Hercegovini; Kostolac A2 u Srbiji; i Bitola B 1 & 2 u Sjevernoj Makedoniji.
Zagađenje prašinom iz NERP termoelektrana u regiji bilo je gotovo dvostruko veće od dopuštenog 2024. (1,9 puta više od granice). Emisije su blago pale u odnosu na 2023., ali su ostale slične razinama iz 2018.
Najveći emiter prašine bilo je Gacko u Bosni i Hercegovini. Ispustio je 3339 tona - 13,7 puta više od dopuštenog. Nakon protesta lokalnog stanovništva, poboljšanja su najavljena u jesen 2023., no onečišćenje elektrane 2024. bilo je još veće nego prethodne godine.
Zagađenje dušikovim oksidima također je bilo ukupno 1,4 puta veće od dopuštenog u NERP-ovima zemalja u 2024., u usporedbi s 1,3 puta u 2023. Bosna i Hercegovina, Kosovo i Srbija sve su nastavile kršiti svoja ograničenja NOx, a Nikola Tesla B u Srbiji emitirao je najviše – 12.418 tona.
Osim kršenja NERP-a, krajem 2023. godine istekao je i rok za zatvaranje najmanjih i najstarijih postrojenja prema 'opt-out' ograničenom doživotnom odstupanju. Sve tri zemlje zapadnog Balkana u kojima elektrane na ugljen podliježu ovom pravilu – Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija – i dalje ga krše jer nijedna elektrana nije zatvorena.
Crnogorsko postrojenje u Pljevljima radi ilegalno od kraja 2020., a 2022. pridružile su mu se Tuzla 4 i Kakanj 5 u Bosni i Hercegovini te Morava u Srbiji. Tvornica Kolubara A, također u Srbiji, također nije prestala s radom krajem 2023. godine.
Tajništvo Energetske zajednice otvorilo je nekoliko slučajeva kršenja protiv tih zemalja (3), ali niti jedna vlada nije izrekla kazne predmetnim elektranama na ugljen. Niti imaju jasne, ažurirane i realne planove za usklađivanje i/ili zatvaranje.
Davor Pehchevski, balkanski energetski koordinator u Bankwatchu – "Za šest mjeseci, mehanizam EU-a za prilagodbu granice ugljika (CBAM) konačno će ograničiti izvoz ugljično-intenzivne električne energije zemalja Zapadnog Balkana nametanjem naknada za uvoz u EU. To će njihova zastarjela, neučinkovita postrojenja na ugljen učiniti još manje ekonomičnim. Ali balkanske vlade i komunalne službe izgledaju nesvjesne, kao da imaju sve vrijeme svijeta. Hitno su potrebni jasni, provedivi planovi."
Pippa Gallop, službenica za energetsku politiku jugoistočne Europe u Bankwatchu – ‘Proširenje EU ponovno je na dnevnom redu, ali surova stvarnost je da vlade zapadnog Balkana ne pokazuju nikakav interes za zdravlje ljudi ili okoliš. Umjesto snažnog odgovora na ova hronična kršenja, Europska komisija nedavno je rudniku litija Jadar u Srbiji dala prioritet kao 'strateškom', nagrađujući neuspjeh režima u održavanju vladavine prava. Ovo se mora promijeniti, i to brzo'.
Foto: RiTe Ugljevik