(Sarajevo, 29.12.2025.) – Godina 2025. za Bosnu i Hercegovinu bila je godina izazova, ali i važnih pomaka koji su oblikovali ekonomski i politički ambijent zemlje. Nakon solidnih rezultata u 2024. godini, uz rast BDP-a od 3%, iznad petogodišnjeg prosjeka, početak 2025. godine donio je usporavanje ekonomske aktivnosti. Tako je realni rast BDP-a u prvoj polovini godine iznosio 1,8% na godišnjem nivou, kao odraz usporene domaće potrošnje i investicija te negativnog doprinosa neto izvoza ukupnom rastu. Kombinacija faktora, uključujući političku nestabilnost i neizvjesnost, oslabljenu domaću potrošnju, primarno je doprinijela usporavanju rasta. Naglo usporavanje prometa maloprodaje i investicijskih aktivnosti signaliziralo je suzdržanost potrošača i investitora, dok su rastuća inflacija i rast trgovinskog deficita dodatno zamaglili ekonomske izglede u prvom dijelu godine.
„Međutim, visokofrekventni pokazatelji ukazali su na prve znakove oporavka već u drugom kvartalu, dok je jačanje pozitivnih kretanja u pojedinim segmentima ekonomije tokom ljetnih mjeseci dodatno učvrstilo trend. Očekuje se da će navedena dinamika rezultirati bržim rastom BDP-a u trećem kvartalu 2025. godine, procijenjenim na 2,2% na godišnjem nivou. Promet maloprodaje, jedan od ključnih indikatora privatne potrošnje, izlazi iz negativnog trenda već u maju. Ipak, stabilniji znakovi oporavka postaju vidljivi tek tokom trećeg kvartala, uz prosječan godišnji rast od 2,4%. Iako je ovaj rast znatno ispod prosjeka prethodnih godina, on je u skladu s očekivanjima za tekuću godinu, uz pretpostavku daljeg jačanja u četvrtom kvartalu. Dinamika vanjske trgovine pokazuje snažniji rast izvoza robe tokom većeg dijela godine u odnosu na uvoz, nakon dvije godine izraženih negativnih trendova, što predstavlja pozitivan signal u kontekstu globalnih poremećaja i blagog oporavka potražnje iz EU – tržišta koje dominantno oblikuje ovu sferu ekonomije. Ipak, kontinuirani rast vanjskotrgovinskog deficita od oko 3% na godišnjem nivou ukazuje da je za snažniji impuls oporavka i održiv rast BDP-a potrebno više strukturnih pomaka, pogotovo kada je u pitanju industrijska proizvodnja. Pozitivno je da je BDP izvještaj za drugi kvartal pokazao kako su sektori prerađivačke industrije te veleprodaje i maloprodaje ponovo ušli u blago pozitivnu zonu nakon kontrakcije na početku godine, te se navedeni trend očekuje i u ostatku godine. Uslužni sektor ostao je otporan, pri čemu su smještaj, IT usluge i transport zabilježili najdinamičnije stope rasta, ublažavajući strukturne slabosti i podržavajući ukupnu ekonomsku stabilnost. Zajedno, ovi sektori naglašavaju pomak ka ekonomiji zasnovanoj na uslugama i znanju, pomažući da se ublaži sporiji učinak tradicionalnih industrija koje i dalje karakterišu ekonomiju BiH“, istakli su analitičari sektora Istraživanje, strategija i ESG upravljanje Raiffeisen banke u Bosni i Hercegovini.
Tržište rada tokom 2025. godine pokazuje relativnu stabilnost uprkos šokovima s početka godine. Službena stopa nezaposlenosti u oktobru iznosila je 26,9%, što je ispod nivoa zabilježenog krajem 2024. godine. Međutim, strukturni pokazatelji ukazuju na izazove: zaposlenost je smanjena za 2,8 hiljada u odnosu na kraj 2024. godine, dok je broj nezaposlenih na evidencijama niži za preko 5 hiljada. Istovremeno, ukupna radna snaga bilježi pad od 8 hiljada, što sugeriše nezavidan trend izlaska s tržišta rada, migracija prema EU i ubrzanog penzionisanja koje nadmašuje zapošljavanje mladih. Pozitivan element ostaje snažan rast prosječnih plata, potaknut povećanjem minimalne plate te usklađivanjima plata unutar različitih sektora. Prosječan rast prelazi 13%, čime 2025. postaje četvrta uzastopna godina dvocifrenog rasta plata u BiH.
Inflacijski pritisci su se ponovo pojavili 2025. godine vođeni prvenstveno rastom cijena u segmetnu hrane i usluga, te nakadno rastom cijena električne energije i troškova stanovanja. Posljedično, inflacija je u drugom dijelu godine premašila 4%, dok se prosječna godišnja stopa u 2025. godini procjenjuje na oko 3,9%. U narednom periodu očekuje se stabilizacija na nižem nivou (2,3% u srednjem roku), ali i dalje iznad predpandemijskog nivoa, usljed intenzivnije privatne potrošnje potaknute rastom plata i doznaka, te usljed značajne zavisnosti od industrijskog i prehrambenog uvoza. Globalni šokovi cijena energije i poljoprivredno-prehrambenih proizvoda ostaju ključni rizik za dugoročnu stabilnost cijena.
Kao posljedica prethodno navedenih trendova, prognoza ekonomskog rasta za 2025. kreće se na nivou 2,0% godišnje, uz očekivano postepeno ubrzanje na prosječne stope rasta tokom 2026. i 2027. godine od 3%. Bosna i Hercegovina ulazi u naredni period s opreznim, ali pozitivnim očekivanjima. Ključni preduslov za ostvarenje ovog scenarija je dosljedna realizacija Reformske agende, usvojene koncem ove godine, koja obuhvata modernizaciju upravljanja, jačanje institucionalnih kapaciteta, podsticanje konkurentnosti privatnog sektora te transformaciju poslovanja ka održivim izvorima. Ove reforme su od suštinskog značaja za otklanjanje strukturnih slabosti, povećanje investicija i stvaranje povoljnijeg poslovnog ambijenta.
„Uspješna implementacija reformi otvara prostor za snažniju integraciju Bosne i Hercegovine kroz Plan rasta za Zapadni Balkan, regionalnu inicijativu koja ima za cilj ubrzanje ekonomske konvergencije i jačanje povezanosti sa EU. Time bi se omogućio ne samo brži rast, koji bi mogao premašiti i 4% godišnje, već i dugoročna stabilnost i otpornost ekonomije na vanjske šokove.
Međutim, rizici ostaju prisutni kroz globalnu volatilnost cijena energije i hrane, umjeren rast evropske ekonomije, te ograničenu vanjsku potražnju i unutrašnje slabosti koje mogu usporiti dinamiku oporavka. S druge strane, pozitivan impuls koji može osnažiti pravovremenu implementaciju neophodnih reformi i jačanje investicionog okruženja predstavljaju ključnu priliku za privlačenje kapitala i povećanje produktivnosti što otvara prostor za dodatni rast bh. ekonomije u srednjem roku“, navode analitičari Raiffeisen banke u Bosni i Hercegovini.