Međunarodni montetarni fond upozorio je vlasti u Bosn i i Hercegovini da inflacija raste,  ekonomija usporava, te predlaže suzdržavanje od diskrecionih mjera koje bi dodatno povećale fiskalni deficit u 2026. godini.  

U nastavku su ključni nalazi članova misije MMF-a na kraju njihove službene posjete provedene u u sklopu redovnih konsultacija prema članu IV Statuta MMF-a. Na osnovu nalaza, osoblje MMF-a pripremit će izvještaj koji će, nakon što ga odobri uprava, biti prezentiran Izvršnom odboru MMF-a radi rasprave i donošenja odluka.

Sarajevo, Bosna i Hercegovina – 16. juni/lipanj 2026. godine:

Izgledi:

Ekonomski rast se usporava, inflacija je u porastu, a viši troškovi uvoza energije i slabija potražnja u EU negativno se odražavaju na ekonomsku aktivnost. Prema očekivanjima, rast će se u srednjoročnom periodu postepeno oporaviti, ali, ukoliko izostanu snažnije strukturalne reforme, neće biti dovoljan da bi podržao značajnu konvergenciju s EU. Rizici naginju ka negativnoj strani; brži napredak u reformama vezanim za EU mogao bi pružiti pozitivan potencijal.

▪ Fiskalna politika:

Fiskalna politika i dalje je ekspanzivna čime doprinosi rastu deficita i duga, pritisku inflacije i smanjenju fiskalnih rezervi. Vlasti bi se trebale suzdržati od diskrecionih mjera koje bi dodatno povećale fiskalni deficit u 2026. godini, i iskoristiti neutrošena sredstva ili višak prihoda za obnovu rezervi. Kako bi osigurali održivosti, obnovili rezerve i stvorili prostor za prioritetnu potrošnju potrebna je kredibilna i kontinuirana fiskalna konsolidacija, potpomognuta strukturalnim fiskalnim reformama.

▪ Politike u finansijskom sektoru:

Zaštita aranžmana valutnog odbora i institucionalne nezavisnosti CBBiH od suštinskog je značaja za makroekonomsku stabilnost. Bankarski sektor dobro je kapitaliziran i likvidan, ali je potrebno biti na oprezu s ciljem praćenja rizika proisteklih iz brzog rasta kredita i promjenljivih finansijskih uslova. Jačanje spremnosti za krizu, unapređenje makroprudencijalnih instrumenata, postepeno ukidanje mjera koje imaju efekat narušavanja tržišta u korist tržišno zasnovanih instrumenata, unapređenje platnih sistema, te rješavanje nedostataka u sistemu sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma su ključni prioriteti.

Strukturalne politike:

Strukturalne reforme potrebne su s ciljem jačanja konkurentnosti i povećanja potencijala rasta. Postizanje napretka u reformama vezanim za EU, poboljšanje upravljanja, ubrzanje transformacije energetskog sektora, te rješavanje prepreka za investicije bit će od presudnog značaja za poticanje snažnijeg, održivijeg ekonomskog rasta i konvergencije.

Ekonomski izgledi i rizici

Šok u cijenama energije negativno se odražava na i tako skroman ekonomski rast u Bosni i Hercegovini i doprinosi pritisku inflacije. Rast je u 2025. godini zabilježio usporavanje sa 3,2 posto u 2024. godini na 2,1 posto, te će se, prema projekcijama, dodatno smanjiti na 2 posto u 2026. godini budući da će širenje negativnih ekonomskih utjecaja rata na Bliskom istoku—veći troškovi uvoza energije i slabija vanjska potražnja —kompenzirati efekte ekspanzivne fiskalne politike i snažne potrošnje. U srednjoročnom periodu očekuje se postepeni oporavak rasta prema nivou od 3 posto, ali, bez snažnijih strukturalnih reformi, on i dalje neće biti dovoljan da bi podržao značajnu konvergenciju dohotka s EU. Ukupna je inflacija sa 1,7 posto u 2024. godini porasla na 4 posto u 2025. godini, potaknuta višim cijenama hrane iz uvoza i povećanjem minimalne plate. U 2026. godini će, prema očekivanjima, dostići vrijednost od 5,4 posto zbog šoka u cijenama energije, nakon čega će se kretati ka umjerenim vrijednostima.
Ekonomski izgledi podložni su povećanoj neizvjesnosti i negativnim rizicima. Slabiji rastn kod ključnih trgovinskih partnera, postojano visoke cijene energije, strožiji finansijski uslovi na globalnom nivou te obnovljene političke tenzije na unutrašnjem planu mogli bi prigušiti trgovinu, investicije i doznake iz inostranstva, što bi moglo dovesti do sporijeg rasta i većih vanjskih neuravnoteženosti. Kontinuirano povećanje jediničnih troškova rada za sobom povlači rizik smanjenja konkurentnosti, dok klimatski šokovi i utjecaj Mehanizma EU za prilagođavanje ugljika na granicama (CBAM) na izvoz predstavljaju dodatne nepovoljne činioce. S pozitivne strane, postizanje bržeg napretka u reformama vezanim za EU moglo bi ojačati povjerenje i potpomoći veće investicije. Efikasna implementacija istih mogla bi povećati rast BDP-a između 0,5 i 1,0 procentnog poena u dugoročnom roku.
Više cijene energije i povećana neizvjesnost zahtijevaju odgovor dobro kalibriranih politika i planiranje za krizne situacije. Iako više cijene goriva smanjuju kupovnu moć domaćinstava, potrebno je izbjegavati široko zasnovane mjere potpore—poput univerzalnog popusta na gorivo uvedenog u Republici Srpskoj (RS)— jer za sobom povlače visok fiskalni trošak, narušavaju cjenovne signale i nesrazmjerno idu u korist domaćinstvima s višim prihodima. Potpora bi trebala biti privremena, ciljana i pružena putem postojećih mehanizama socijalne pomoći, s mogućnošću proširenja obuhvata na ugrožena domaćinstva ukoliko se situacija pogorša. U širem smislu, poboljšano planiranje za krizne situacije, uključujući jaču međuagencijsku koordinaciju, bit će važno za ublažavanje rizika za ekonomiju i finansijski sektor.

Fiskalna politika i reforme

Fiskalna politika i dalje je ekspanzivna u 2026. godini i treba je ograničiti. Konsolidirani deficit generalne vlade kontinuirano raste od 2022. godine i predviđa se da će dostići 4,0 posto BDP-a u 2026. godini, potaknut diskrecionim povećanjem penzija, drugih socijalnih davanja i plata. Ovaj pomak prema potrošnji koja manje potiče rast doprinosi inflatornim pritiscima, povećava vanjski debalans i smanjuje fiskalni prostor za reakciju na šokove. Povećani deficiti finansiraju se rekordnim zaduživanjem na vanjskom tržištu - ukupno 750 miliona eura u RS (7,3 posto BDP-a) i 800 miliona eura u FBiH (3,9 posto BDP-a FBiH) - što povećava tržišni rizik i rizik refinansiranja usred povećane globalne neizvjesnosti. Tekući fiskalni planovi nisu u skladu s entitetskim pravilima o deficitu, što ukazuje na propuste u politikama. U tom kontekstu, nedonošenje dodatnih diskrecionih mjera koje pogoršavaju ionako visoke deficite i održavanje naplate prihoda koja je veća od plana i nižeg izvršenja planiranih rashoda pomoglo bi u relaksiranju inflatornih pritisaka i obnovi fiskalnih rezervi.
Potrebna je odlučna i kredibilna fiskalna konsolidacija da bi se javne finansije postavile na održive temelje. Sadašnje politike dovode u rizik makrofiskalnu održivost jer će deficiti ostati visoki, a javni dug će brzo rasti. Dobro osmišljena strategija konsolidacije, počevši ne kasnije od 2027. godine, pomogla bi u smanjenju potreba za finansiranjem, obnovi rezervi i stvaranju prostora za prioritetnu potrošnju, uključujući produktivna javna ulaganja, uz istovremeno davanje podrške makroekonomskoj stabilnosti. Što se tiče rashoda, napore treba usmjeriti na ograničavanje potrošnje na plate u javnom sektoru, racionalizaciju subvencija i transfera, te poboljšanje ciljanja i efikasnosti socijalnih davanja, uz istovremeno jačanje efikasnosti kapitalne potrošnje. U pogledu prihoda, prioriteti uključuju proširenje poreznih osnovica smanjenjem oslobađanja od plaćanja poreza na dohodak i doprinosa, jačanje progresivnosti, modernizaciju oporezivanja imovine i daljnje jačanje porezne administracije. Ovim mjerama bi se podržala fiskalna održivost uz istovremeno smanjanje negativnih efekata na rast. Strukturalne fiskalne reforme trebale bi pratiti napore u pravcu konsolidacije. Jačanje fiskalnih okvira je od ključnog značaja, posebno putem ponovne uspostave poštivanja dobro osmišljenih fiskalnih pravila u srednjoročnom periodu, pojašnjavanjem njihove primjene na svim nivoima vlasti i unapređenjem izvještavanja i nadzora. Potrebne su dodatne reforme kako bi se ojačalo upravljanje fiskalnim rizicima i objavljivanje informacija, te da bi se poboljšalo upravljanje javnim investicijama. Unapređenje statistike vladinih finansija i fiskalne transparentnosti putem poboljšanja pravovremenosti i dosljednosti fiskalnog izvještavanja, posebno o izvršenju budžeta i javnom dugu, podržalo bi kredibilitet i učinkovitost politika.
Aranžman valutnog odbora (CBA) i politike i reforme u finansijskom sektoru Aranžman valutnog odbora i dalje je temelj makroekonomske stabilnosti i mora se očuvati. Povećani rizici naglašavaju važnost očuvanja snažnih rezervi i zaštite institucionalne nezavisnosti Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH). Nedavni pregled Kodeksa transparentnosti Centralne banke koji je napravio MMF, ističe kvalitet dosadašnjeg rada i visok stepen transparentnosti CBBiH. Sveobuhvatno izvještavanje, pravovremena diseminacija visokokvalitetnih podataka i jasna komunikacija doprinose kredibilitetu politika i  povjerenju javnosti. Nadovezujući se na ove prednosti, ciljana poboljšanja u upravljanju,komunikaciji rizika i institucionalnoj jasnoći—uz balans transparentnosti i povjerljivosti, dodatno bi ojačalo razumijevanje javnosti i kredibilitet.
U okviru valutnog odbora, daljnje jačanje okvira obavezne rezerve bi poboljšalo njegovu ulogu kao instrumenta monetarne politike. Okvir obavezne rezerve može igrati ključnu ulogu u upravljanju likvidnošću i očuvanju finansijske stabilnosti. Iako se jaz između stopa naknade i oportunitetnog troška držanja rezervi -- kamatne stope eurozone -- smanjio, on je i dalje značajan i treba ga smanjiti. Dodatna poboljšanja, uključujući bolje usklađivanje obaveznih rezervi sa valutnim sastavom obaveza i uvođenje višeslojne strukture zasnovane na preostaloj ročnosti obaveza u lokalnoj valuti, dodatno bi ojačala efikasnost. Ostvaruje se napredak u modernizaciji platnih sistema, u čemu CBBiH igra centralnu koordinacionu ulogu. Usvajanje zakona o platnim sistemima, iako sa zakašnjenjem, će unaprijediti razvoj finansijskog sektora, podržati pripreme za SEPA-u i zajedno sa planiranim pokretanjem sistema instant plaćanja zasnovanog na TIPS-u pomoći u kretanju ka bržim, jeftinijim i integriranijim plaćanjima, što će donijeti konkretnu korist za domaćinstva i preduzeća. Kontinuirana snažna koordinacija koju obavlja CBBiH bit će od ključnog značaja za osiguranje široke primjene, potpomognuta efikasnom komunikacijom i adekvatnom pripremom svih učesnika, uključujući daljnje jačanje okvira za upravljanje rizicima, aranžmana za osiguranje kontinuiteta poslovanja i nadzornih kapaciteta kako bi se zaštitila finansijska stabilnost i ojačalo povjerenje u nove sisteme plaćanja.
Bankarski sektor je stabilan, ali je potrebno stalno praćenje snažnog rasta kredita i brži napredak u reformama. Banke su dobro kapitalizirane, likvidne i profitabilne, uz kvalitetnu strukturu aktive. Međutim, brzi rast kredita zahtijeva pažljivo praćenje novih rizika, posebno onih povezanih sa neosiguranim potrošačkim kreditima i izloženošću kamatnim stopama. Vlasti bi trebale izbjegavati produžavanje privremenih prudencijalnih mjera, uključujući ograničenja izloženosti banaka državnim obveznicama stranih zemalja i efektivna ograničenja kamatnih stopa na kredite, jer se ti rizici bolje rješavaju kroz sveobuhvatan i usklađen makroprudencijalni okvir između dva entitetima. Pored toga, ograničen napredak u otklanjanju nedostataka u oblasti sprječavanja pranja novca i finansiranja terorizma (AML/CFT) izvan bankarskog sektora povećao je rizik od stavljanja na sivu listu FATF-a, što bi moglo povećati troškove transakcija i umanjiti koristi od postojećih reformi platnog sistema. Ipak, snažni temelji bankarskog sektora ukazuju na to da je dobro pozicioniran da apsorbira potencijalne posljedice. Kontinuirani napori u provedbi preporuka MONEYVAL-a i FATF-a biće važni za ublažavanje rizika. 
Daljnje jačanje pripravnosti za krizu i makroprudencijalnog okvira ostaje prioritet. Nedavni koraci, uključujući uvođenje zaštitnog sloja za sistemski rizik i viših kapitalnih zahtjeva za sistemski važne banke, su dobrodošli. Planovi za operacionalizaciju protucikličnog zaštitnog sloja kapitala (CCyB) i uvođenje mjera usmjerenih na zajmoprimce dodatno bi unaprijedili skup alata za rješavanje rizika koji proizlaze iz brzog rasta kredita i rasta cijena nekretnina. Nakon najavljenog smanjenja regulatornih kapitalnih zahtjeva u RS-u, bliska koordinacija sa FBiH – i moguće kombinovanje sličnog smanjenja sa pozitivnom neutralnomn stopom protucikličnog zaštitnog sloja kapitala — pomogla bi da se izbjegne regulatorna arbitraža, uz održavanje uglavnom nepromijenjenih ukupnih kapitalnih zahtjeva. Zbog nepostojanja zajmodavca u krajnjoj nuždi, uspostavljanje Fonda za finansijsku stabilnost za cijelu zemlju je od ključnog značaja za efikasno upravljanje krizama. I na kraju, zajednički zahtjev svih relevantnih vlasti za novi Program procjene finansijskog sektora (FSAP) MMF-a pružio bi ažuriranu sveobuhvatnu procjenu sistemskih rizika, ojačao makroprudencijalni okvir i podržao daljnje usklađivanje sa međunarodnim najboljim praksama.

Strukturalne reforme

Strukturalne reforme su potrebne za jačanje konkurentnost i povećanje potencijala rasta ekonomije kako bi se podržala brža konvergencija dohotka. Nedavni događaji – uključujući pad industrijske proizvodnje, smanjenje udjela u izvozu i rast jediničnih troškova rada – ukazuju na sve rastuće pritiske na konkurentnost. Rješavanje ovih izazova zahtijevati će kontinuiranu provedbu reformi za povećanje produktivnosti. U tom kontekstu, Plan rasta EU predstavlja priliku od ključnog značaja za unapređenje ekonomskog restrukturiranja, produbljivanje integracije sa Evropskom unijom i mobilizaciju vanjskog finansiranja za podršku budžetima i prioritetnim ulaganjima. 
Reforme u pogledu dekarbonizacije su ključne za jačanje konkurentnosti Bosne i Hercegovine i oslobađanje izvoznog potencijala. Uvođenje EU CBAM mehanizma od 2026. godine utiče na 11 posto izvoza, odražvajući se na značajan izvoz aluminija, cementa, električne energije te željeza i čelika iz BiH u EU. Kao hitni prioritet, uspostavljanje jakih sistema za praćenje, izvještavanje i verifikaciju emisija u skladu sa standardima EU moglo bi pomoći u dokazivanju nižeg stvarnog intenziteta emisija i povezanih troškova CBAM-a, te ublažiti negativne efekte na konkurentnost. U srednjem roku, od ključnog značaja će biti ostvarivanje napretka u dekarbonizaciji i ubrzanje ulaganja u obnovljive izvore energije. Iako usvajanje sistema trgovanja emisijama usklađenog sa EU ostaje važan cilj, porez na ugljik mogao bi poslužiti kao prelazno rješenje, pri čemu bi se prikupljeni prihodi koristili za podršku domaćinstvima i preduzećima u procesu energetske tranzicije. Reforme u pogledu upravljanja su ključne za jačanje institucija i povećanje potencijala ekonomskog rasta. Ostvaren je ograničen napredak u rješavanju ključnih slabosti u upravljanju – koje se općenito smatraju među najizraženijima u Evropi – a nedavni reformski napori imali su samo skroman utjecaj, te iste i dalje predstavljaju opterećenje za poslovno okruženje i investicije. Otklanjanje nedostataka u pogledu okvira za borbu protiv korupcije,n integriteta pravosuđa i javnih nabavki biti će od suštinskog značaja za unapređenje funkcioniranja institucija, jačanje povjerenja investitora te podršku snažnijem i održivijem ekonomskom rastu.

Foto: Pixabay