KOMENTARI I ANALIZE

Šta je doprinijelo rekordnoj dobiti banaka

Čista zarada banaka bila je na polugodištu 362,2 miliona KM i veća je za oko 110 miliona KM ili 42,9 posto nego u istom periodu prošle godine

Šta je doprinijelo rekordnoj dobiti banaka

Bankarski sektor ostvario je u prvom polugodištu 2023. godine rekordnih 362,2 miliona KM neto dobiti na krilima rasta prihoda od kamata i umanjenja rezervacija za kreditne gubitke, izvještava Indikator.ba na osnovu podataka Centralne banke BiH. 

Čista zarada banaka veća je za oko 110 miliona KM ili 42,9 posto nego u istom periodu prošle godine kada je bila 253,4 KM.

Ukupni prihodi bankarskog sektora bili su u periodu januar-juni 901,8 miliona KM  i povećani su za 21,8 posto od odnosu na lanjske. 
Rastu prihoda i dobiti banaka najviše su pridonijeli neto kamatni prihodi koji su iznosili 557,6 miliona KM i imali su rast od 33,2 posto u odnosu na isti period prošle godine.  Ovo je rezultat rasta kamatnih stopa na  kredite na valu monetarnog zaoštravanja u EU a koje su primijenile i banke u BiH, kako na postojeće kredite s promijenjivom kamatom vezane za Euribor, tako i na nove kredite. Dijelom to je rezultat i konverzije kredita sa promjenivom na kredite s fiksnom kamatnom stopom ( koje su u pravilu veće), čemu je pribjegao značajan broj klijenata. Kamatni prihodi ponovo postaju dominanatan izvor prihoda banaka, i nakon dugog niza godina vratili su se na nivo iznad 60 posto u ukupnom prihodu. 

Rezultat banaka pogurale su i rezervacije za nekvalitetne kredite koje su iznosile 763,2 miliona KM i manje su za  14,6 posto u odnosu na isti period lani. 
Bolje "zdravlje" banaka potvrđuju i nekvalitetrni krediti (NPL) koji su takođe u padu i registrovali su istorijski najniži nivo od 4,1 posto u ukupnoj aktivi.  Njihov saldo sada je ispod milijarde KM, preciznije 937,5 miliona KM, što je za 17,6 posto manje nego prošle godine.

Dioničari banaka mogu biti zadovoljni polugodištem jer pobliži pokazatelji profitabilnosti pokazuju istorijski najbolje rezultate. Povrat na prosječnu aktivu iznosi  2,1 posto (1,5 posto na polugodištu 2022.), dok je povrat na prosječan kapital na visokih 15,9 posto (11,8 posto  na polugodištu 2022.).
I ostali pokazatelji bankarskoj sektora su u uzlaznoj putanji,  pa je tako  osnovni kapital porastao 5,6 posto na ukupno 3,95 mlrd KM, stopa regulatornog kapitala je zadovoljavajućih 19,5 posto, a stopa finansijske poluge 10,1 posto.

Ukupni krediti bankarskog sektora dosegnuli su iznos od gotovo 23 milijarde KM,  a depoziti iznos od 29 milijardi KM. Omjer kredita i depozita je na 130 posto pokazujući i dalje visoku likvidnost sektora.
 

Foto: CBBiH

Štampa
Molimo prijavite se ili registrirajte da biste mogli dodavati komentare.